Uvođenje sustava Entry/Exit System (EES) na vanjskim granicama Europske unije već sada izaziva ozbiljne posljedice na promet prema Bosni i Hercegovini, a situacija se iz dana u dan dodatno zaoštrava. Iako se radi o tehnološkom iskoraku kojim Europska unija želi modernizirati i učiniti sigurnijima svoje granice, praksa na terenu pokazuje da tranzicijsko razdoblje donosi niz problema – od višesatnih čekanja do otvorenog nezadovoljstva prijevoznika. Puna primjena EES sustava kreće od 10. travnja, piše Slobodna Dalmacija.

Granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine danas je vanjska granica Schengenskog prostora, što znači strože i detaljnije kontrole nego ranije. Uvođenjem EES-a, koji digitalno bilježi ulaske i izlaske državljana trećih zemalja te koristi biometrijske podatke, dodatno se pooštrava nadzor. Time se ukida dosadašnja praksa ručnog pečatiranja putovnica i uvodi sustav koji automatski prati duljinu boravka unutar Europske unije.

Postupak EES kontrole na granici odvija se u nekoliko koraka. Prvo se skenira putna isprava, najčešće putovnica, nakon čega službenici ili automatizirani terminali uzimaju biometrijske podatke – fotografiju lica i otiske prstiju. Sustav zatim provjerava identitet putnika i bilježi vrijeme ulaska ili izlaska iz Europske unije. Istodobno se automatski izračunava koliko je dana osoba već provela unutar Schengena, čime se odmah utvrđuje poštuje li pravilo boravka od 90 dana unutar 180 dana. U slučaju nepravilnosti, poput prekoračenja boravka, ulazak može biti odbijen na licu mjesta.

No upravo tu nastaje ključni problem za vozače kamiona iz Bosne i Hercegovine. Kao državljani trećih zemalja, oni podliježu pravilu boravka od najviše 90 dana unutar razdoblja od 180 dana. U praksi to znači da vozači, iako profesionalno obavljaju prijevoz robe, vrlo brzo „troše“ dozvoljene dane boravka u Europskoj uniji. Posljedica je sve češće vraćanje s granice, što izravno utječe na kontinuitet opskrbnih lanaca i poslovanje transportnih tvrtki.

Dodatni pritisak stvaraju gužve na graničnim prijelazima, koje su posljednjih tjedana dosegnule vrhunac. Kolone teretnih vozila protežu se kilometrima, a čekanja nerijetko traju satima. Razlozi su višestruki – od povećanog prometa robe i nedostatne infrastrukture, do prilagodbe na nove digitalne procedure koje još nisu u potpunosti optimizirane.

Nezadovoljstvo prijevoznika kulminiralo je prosvjedima i najavama blokada ključnih graničnih prijelaza. Traže fleksibilniji režim za profesionalne vozače, ubrzavanje procedura te jasnija pravila koja neće ugrožavati njihovu egzistenciju. Upozoravaju kako bi, bez hitne reakcije nadležnih institucija, moglo doći do ozbiljnih poremećaja u opskrbi i rasta troškova prijevoza.

Iako Europska unija naglašava da će EES dugoročno ubrzati i pojednostaviti granične kontrole, trenutačna situacija pokazuje da prijelaz na novi sustav nije bezbolan. Ključno pitanje ostaje hoće li se u međuvremenu pronaći model koji će pomiriti sigurnosne zahtjeve s realnim potrebama gospodarstva.

Dok se sustav ne uhoda, vozači, prijevoznici i putnici morat će se suočiti s produženim čekanjima i neizvjesnošću na jednoj od najprometnijih granica jugoistočne Europe.

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija