Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) pozvala je ljekarne da prestanu koristiti uređaje za takozvanu procjenu vitaminsko-mineralnog statusa, upozoravajući da takva mjerenja nemaju znanstvenu podlogu te mogu građane dovesti u zabludu i potaknuti nepotrebnu kupnju dodataka prehrani.
Riječ je o takozvanim kvantnim ili biorezonantnim analizatorima koji, prema tvrdnjama proizvođača, na temelju elektromagnetskih signala tijela mogu procijeniti razinu vitamina i minerala, pa čak i stanje pojedinih organa. Tijekom mjerenja osoba u ruci drži metalni senzor.
Iz Hrvatske ljekarničke komore ističu kako takvim uređajima nije mjesto u ljekarnama. Na isti problem upozorava i Stručno društvo ljekarni Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR), naglašavajući da se rezultati takvih mjerenja ne mogu smatrati dijagnostičkim nalazima niti mogu zamijeniti standardne laboratorijske pretrage.
Posebno problematičnom smatraju praksu preporučivanja i prodaje dodataka prehrani na temelju rezultata takvih mjerenja, ocjenjujući je trgovačkom praksom, a ne stručnom ljekarničkom skrbi.
„Ljekarnik je zdravstveni radnik i njegov posao je pomoći pacijentu da donese dobru odluku o svom zdravlju, a ne prodati mu što više proizvoda. Građani u ljekarnu dolaze jer nam vjeruju i to povjerenje moramo čuvati znanjem“, istaknula je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.
Netočni nalazi mogu odgoditi odlazak liječniku
Iz Komore upozoravaju da ne postoje pouzdani znanstveni dokazi koji potvrđuju da kvantni, biorezonantni ili magnetski analizatori mogu utvrditi razinu vitamina, minerala i drugih tvari u organizmu.
Osim upitne pouzdanosti, takvi uređaji mogu imati i ozbiljne posljedice. Netočan rezultat može nepotrebno zabrinuti zdravu osobu, ali i lažno umiriti nekoga tko ima stvarni zdravstveni problem, zbog čega bi mogao odgoditi odlazak liječniku.
Zbog toga HLJK poziva sve ljekarne da ne provode takva mjerenja niti dopuštaju njihovo provođenje u svojim prostorima. Od nadležnih tijela traži jasno reguliranje ove prakse te pojačan nadzor nad oglašavanjem i kvalitetom dodataka prehrani.
Komora podsjeća da se dodacima prehrani ne smiju pripisivati svojstva sprječavanja ili liječenja bolesti, a u oglašavanju su dopuštene samo zdravstvene tvrdnje odobrene u skladu s propisima Europske unije.
UPUZ: Nema znanstvenih dokaza o pouzdanosti mjerenja
I Stručno društvo ljekarni UPUZ-a ističe kako ne postoje općeprihvaćeni znanstveni dokazi da uređaji za takozvanu kvantnu analizu mogu pouzdano utvrditi vitaminsko-mineralni status organizma.
„Ako znanstvena utemeljenost i pouzdanost određene metode nije potvrđena, ona se ne bi smjela predstavljati kao pokazatelj zdravstvenog stanja građana“, poručuju iz UPUZ-a.
Udruga ne raspolaže službenim podacima o broju hrvatskih ljekarni koje organiziraju takva mjerenja, budući da ne postoji jedinstvena evidencija tih aktivnosti. O njihovoj organizaciji pojedine ljekarničke ustanove odlučuju samostalno.
Također, nemaju saznanja o tome ostvaruju li ljekarne financijsku korist od organiziranja mjerenja ili prodaje dodataka prehrani koji se nakon njih preporučuju.
UPUZ podržava stajališta Hrvatske ljekarničke komore o važnosti primjene znanstveno utemeljenih postupaka te najavljuje da će svoje članice obavijestiti o eventualnim dodatnim preporukama Komore.
Dodaci prehrani nisu lijekovi i nisu automatski sigurni
Komora naglašava da se nutritivni status organizma procjenjuje na temelju anamneze, kliničkog pregleda i, kada je potrebno, laboratorijskih pretraga krvi, a ne uređajima koji navodno mjere razinu vitamina i minerala dodirom ruke.
Građane pritom upozoravaju da dodaci prehrani, iako se mogu kupiti bez recepta, nisu automatski sigurni i trebaju se uzimati samo kada za to postoji opravdana potreba.
U Hrvatskoj i Europskoj uniji dodaci prehrani smatraju se hranom, a ne lijekovima, zbog čega ne prolaze isti postupak provjere kakvoće, djelotvornosti i sigurnosti koji je propisan za lijekove.
Njihovo prekomjerno uzimanje može izazvati neželjene posljedice, uključujući predoziranje pojedinim vitaminima i mineralima te interakcije s lijekovima.
Poseban oprez potreban je i pri kupnji dodataka prehrani putem interneta i društvenih mreža, osobito od nepoznatih prodavatelja izvan Europske unije. Kod takvih proizvoda podrijetlo može biti neprovjerljivo, deklaracija ne mora odgovarati stvarnom sadržaju, a postoji i rizik od nedopuštenih sastojaka.
Komora upozorava i na preporuke influencera te oglase koji dodatke prehrani predstavljaju kao jednostavno rješenje za različite zdravstvene tegobe.
Građanima savjetuju da ne mijenjaju propisanu terapiju na temelju savjeta s interneta. Neželjene reakcije na dodatke prehrani mogu prijaviti Nacionalnom sustavu nutrivigilancije pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), dok se sam proizvod može prijaviti Državnom inspektoratu.
Autor: E.D./HRT/Hina
