Da je dolina Neretve kojim slučajem proizašla iz grčke mitologije, sigurno bi bila opjevana kao najmiliji Zeusov ljetnikovac. Bilo bi to mjesto odakle su potekli najslađi sokovi za vrhovnog boga; veličanstvena na oko i nepopustljiva za svaki okusni pupoljak.
No, iako su Grci uz Rimljane bili prisutni u dolini, dovoljno je priču o ovom izbrušenom gospodarskom, turističkom i gastronomskom dijamantu staviti u kontekst običnog čovjeka. Seljaka, štoviše. Vrijednim težačkim rukama već je od 19. stoljeća otimao zemlju iz močvare, simbiotičkog pratioca rijeke koja je stoljećima probijala svoj put od Zelengore i Lebršnika u BiH prema Jadranskom moru. Bogato tlo, nastalo dugotrajnom sedimentacijom, čovjek je presjekao kanalima i tako utro put mnogim poljoprivrednim kulturama. Obilje plodova kakve bi samo Demetra mogla podariti, ovom području priskrbili su nebrojene laskave epitete: Hrvatska Kalifornija, Zelena dolina..
Prijestolnica mandarina
Ipak, dolina Neretve najpoznatija je kao dolina mandarina. Procjenjuje se da je u dolini zasađeno 1.4 milijuna stabala mandarina koja su ove sezone dala rekordni urod od preko 90 000 tona. Jedina poljoprivredna kultura koja zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, a dospijeva i u neke druge zemlje željne ovog voća, zamijenila je nekada rasprostranjenu kulturu vinove loze. Prijateljski dočekane prve sorte mandarine pod blagom i nepopustljivom rukom seljaka rezultirale su vodećom kvalitetom ploda, pa i na svjetskoj razini. Prema kvaliteti, a nešto manje prema količini uzgoja, pridružuju im se i ostale vrste agruma: limuni, grejpfruti, kiviji i druge. Nerijetko će se i vidjeti plantaže zasađene marelicama, breskvama, nektarinama. Za oko će i zapeti jabuke, ponekad velike kao dinje, a i sve više rasprostranjene lubenice, nikad manje od veličine kotača. Ovo sočno i ponosno rumeno voće sadržava veću koncentraciju likopena, snažnog antioksidansa, od lubenica nekih od najvećih proizvođača ovog voća. Izgleda da ova plodna zemlja s naklonošću primi sve što ruka seljaka zasadi. Iznimno ukusne rajčice, krastavci, paprike, kupusnjače, grahorice…sve se ovo raste u dolini Neretve. Ne zaboravimo i na uzgoj maslina koji datira još od Neretvanske kneževine. U ovom kraju jednako se isplati zaustaviti zbog tradicionalno dobre kapljice neretvanskog vina. Zatim se treba – osnažiti domaćom travaricom.
Sa stabla do potrošača
Zato svakom turistu koji dalmatinskom magistralom prolazi kroz ovu dolinu valjda primijetiti mnoge štandove s lokalnim proizvodima koji direktno sa stabala u izvornom ili nekom prerađenom obliku dolaze do potrošača. Posjetitelji se, zatim, mogu svim osjetilima prepustiti privlačnom šarmu doline koja kao niti jedan dio hrvatske obale tako dobro ne čuva tajnu svog postojanja.
Naime, bogata kulturna i prirodna baština mogu se ugodno razgledati u Arheološkom muzeju u Vidu te i Prirodoslovnom muzeju Metković. Arheološki muzej Narona, prvi in situ muzej u Hrvatskoj, sagrađen je iznad Augusteuma, hrama posvećenog caru Augustu. Prirodoslovni muzej Metković, preko jedne od najvrjednijih ornitoloških zbirki u Europi, pak predstavlja specifičnu floru i faunu ovog kraja. Kome nije dosta, u povijesnu šetnju može uvrstiti i fotosafari kroz močvaru.
Neretvani su udahnuli i novi život svojoj prepoznatljivoj povijesnoj tekovini. Maraton lađa, turističko-sportski spektakl, nadaleko je poznata utrka tradicionalnih neretvanskih plovila od Metkovića do Ploča. Pobjednik slavi, a starim kamenim ulicama pomalo sneno ali s gorljivom radošću povlače pjesme, zvuci gitare, žamor i vika. Opušteno, pomalo hedonističko uživanja, nastanjuje se u svim u ‘mištanskim feštama’, festivalima, odama hrani, kulturi, pa čak i filmu. Sve se to uguralo na ulice uljuljanih ali živopisnih gradića Neretve.
Malo dalje, na vrhuncu turističkog putovanja dolinom, sastanak je Neretve i Jadranskog mora. Široka delta ove rijeke još je uvijek neotkrivena i skrivena. Prostrani estuarij stanište je vodomara, oštrigara, čaplji, ždralova…U blizini, zanimat će pustolove, letovima malo iznad površine mora prepuštaju se iskusni kait surferi, ovisni o adrenalinu i o gostoljubivosti domaćina.
Rijeka koja život znači
Tradicionalni restorani, u gradovima Metkoviću i Opuzenu koji leže na obalama Neretve, nude ono najbolje od neretvanske kuhinje. Specijaliteti su jegulje i žabe, a probati se mora i divljač te plodovi mora. Okusi prave Neretve doživjet će oni koji se odvaže na hvaljeni neretvanski brudet.
Jasno je kolika je važnost Neretve za ljude koji uz nju žive. Izvor je pitke vode, pokreće hidroelektrane, koristi se za prijevoz i hrani poljoprivredne parcele. Cijeli prostor delte predviđen je za zaštitu u kategoriji parka prirode. Onaj tko posjeti dolinu Neretve, osjetit će vrlo rijedak i specifičan fenomen – suživot prirode i čovjeka; ljudi i rijeke koja život znači.
Izvor: youtube kanal Portal Otvoreno
