“Eventualno uvođenje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode u PET ambalaži tema je koja zahtijeva ozbiljnu analizu utjecaja takve mjere na mljekarski sektor u cijelosti, ali i na potrošače, dijalog te dogovor ključnih dionika – prvenstveno Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva poljoprivrede kao resorne institucije, proizvođača mlijeka (farmera), otkupljivača i prerađivača mlijeka te sindikata.
Uvođenje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode u visini 50 lipa neminovno znači i linearno poskupljenje mlijeka i mliječnog asortimana u PET ambalaži za najmanje 50 lipa, što je u ovom trenutku nedopustivo u zemlji koja je suočena s ozbiljnim problemom depopulacije, starenja stanovništva, slabom kupovnom moći i smanjenjem potrošnje osnovnih prehrambenih namirnica, ali i rapidnim smanjenjem proizvodnje mlijeka i broja farmera.
Napominjemo, proizvođači mlijeka će uz 50 lipa povratne naknade Fondu za zaštitu okoliša biti dužni plaćati i dodatnih 10 lipa + PDV za svaku jedinicu prodanog proizvoda.
Uvođenje povratne naknade i spomenute dodatne naknade na mlijeko i mliječne proizvode u PET ambalaži destimulirajuća je mjera kako za potrošača, tako i za mljekarski sektor u cijelosti, stoga tražimo nužan dijalog s ključnim dionicima.
Ističemo kako u zemljama EU u kojima postoji sustav depozita mlijeko i mliječni proizvodi nisu obuhvaćeni povratnom naknadom već su strateški izuzeti iz takvog sustava, na koji način se potiče konkurentnost domaće mljekarske proizvodnje te da je Hrvatska jedina zemlja u EU u kojoj se obračunava povratna naknada na mlijeko i mliječne proizvode u PET ambalaži.
Ističemo kako će uvođenjem povratne naknade litra domaćeg svježeg mlijeka u PET boci biti skuplja najmanje 50 lipa u odnosu na uvozno mlijeko koje se na tržište plasira u tetrapak pakiranju, stoga se pitamo kada će se u ovoj zemlji početi poticati domaća poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija?” kažu iz Dukata.
“Pogoduje se uvoz trajnog mlijeka”
Sličnog stava su i u Vindiji iz koje upozoravaju da se vraćanjem naknade na mljekarsku ambalažu pogoduje uvozu trajnog mlijeka jer domaće mlijeko postaje skuplje i time nekonkurentnije na tržištu.
“Smatramo kako se ovakvom odlukom zadaje još jedan udarac domaćoj mljekarskoj proizvodnji, jer se naknada za ambalažu uvijek dodaje na cijenu same namirnice, zbog čega je 2015., s njezinim ukidanjem, cijena proizvoda umanjena za taj iznos. Na ovaj način pogoduje se uvozu trajnog mlijeka, a svježe mlijeko domaće proizvodnje i neupitne kvalitete postaje cjenovno manje dostupno građanima”, kažu iz Vindije.
Mljekarima dodatan problem stvara i to što je i nakon Marićevih poreznih “reformi” PDV na mliječne proizvode i dalje 25 posto pa je Hrvatska zemlja s najvišom stopom PDV-a na mliječne proizvode u EU.