Živimo u vremenu nikad nižih kamata. Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina, piše Slobodna Dalmacija.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Najniže prosječne kamate banke su u studenome prošle godine, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, plaćale za kratkoročno oročenu deviznu štednju – po 0,03 posto kamata.

Godinu dana prije te su kamate iznosile 0,12 posto, a 2,61 posto krajem 2011. Za novu dugoročno oročenu deviznu štednju, na rokove koji prelaze 12 mjeseci, banke su plaćale 0,69 posto, dok su po 1,25 posto plaćale za te depozite tijekom preklanjskog studenoga. Krajem 2011. cijenile su banke dugoročna oročenja po 3,31 posto.

Kamate na kunsku štednju i dalje kližu na niže, trenutačno su 0,36 posto za kratkoročna oročenja i 1,04 posto za dugoročna oročenja. Godinu dana prije, kunsku štednju na oročenjima do godine dana banke su plaćaleprosječnom kamatom od 0,81 posto, po 1,57 posto koštala su oročenja na dulje rokove, a krajem 2011. kunsku su štednju cijenile po 3,65 posto kamate za kratkoročna i 4,55 posto za dugoročna oročenja.

Podizanje 2020. godine

Danas su čak i kamate za stambene kredite niže od kamata koje su banke prije osam godina davale za štednju građana. Stambeni krediti s klauzulom u eurima koštaju 3,31 posto, a kunski 3,42 posto kamate.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, kaže da se u ovoj 2019. godini na domaćem financijskom tržištu ne očekuje podizanje kamatnih stopa. Na naše pitanje je li ovo vrijeme najnižih kamata na štednju i kredite, on ukazuje da su neformalne mjere i upumpavanje novca Europske središnje banke dale rezultata i bez njih bi situacija u eurozoni bila nepovoljnija.

Više ovome možete pročitati na portalu Slobodne Dalamcije.

Piše: Sanja Stapić/SD