Osobni bankrot ili, kako ga zakon opisuje ‘stečaj potrošača’, ulazi u novu fazu koja bi trebala omogućiti masovnije razduživanje trećine od približno 265 tisuća blokiranih građana.
U tri godine otkako je ozakonjena mogućnost osobnog bankrota, samo 16 dužnika uspjelo je bankrotirati, odnosno nagoditi se s vjerovnicima u postupku izvansudske nagodbe. Zainteresiranih koji su zatražili brisanje dugova bilo je 80 puta više – oko 1300, no samo njih 16 dobilo je priliku za novi početak. Ostali predmeti raspetljavaju se po sudovima, zbog čega se išlo na doradu zakona, piše Večernji list.
Vojska od stotinjak tisuća građana koji su blokirani dulje od tri godine, a glavnica duga im je niža od 20.000 kuna dobit će ovih dana na kućne adrese prijedlog Fine da pokrenu ‘jednostavni postupak stečaja potrošača’ i tako iziđu iz blokade.
Po izmijenjenom zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja, jednostavni postupak stečaja potrošača pokreće Financijska agencija (Fina) po službenoj dužnosti, sam postupak je za građane besplatan, no oni ga mogu odbiti kada prime pismo Fine sa svim popratnim objašnjenjima. Tko prihvati ‘jednostavni’ osobni bankrot, dužan je sastaviti i Fini dostaviti popis svoje imovine, iz koje će se eventualno naplaćivati dugovi. Stanovi su izuzeti od prodaje i oni neće na bubanj, ali sva ostala unovčiva imovina dužnika hoće ako joj ukupna vrijednost premašuje 10 tisuća kuna.
Zakonodavac je predvidio dva moguća ishoda jednostavnog osobnog bankrota – tamo gdje sud procijeni da je vrijednost imovine koja se može unovčiti manja od 10 tisuća kuna otvorit će i zatvoriti stečaj i priča je za te dužnike završena. Onima čija je unovčiva imovina veća od 10 tisuća kuna dodijelit će se skrbnik koji će krenuti u rasprodaju imovine i vraćanje duga.
Pokretnine i prava koja se ne prodaju u roku od godine dana smatrat će se neunovčivom imovinom i ostaju dužniku, te se i u tom slučaju stečaj privodi kraju. Kreće li masovna rasprodaja polovnih hladnjaka, dotrajalog namještaja i automobila, utvrdit će sudovi na temelju popisa imovine koji će građani sami sastaviti. Predaju li dužnici neistinit ili nepotpun popis, teretit će ih se za davanje lažnoga iskaza. Zakon navodi da se duga do 20.000 kuna može riješiti samo ‘pošteni potrošač’, no ne postoji definicija poštenja, nego će ga, u slučaju spora, na osnovu njegova ponašanja odrediti sud.
Za prvih 10 tisuća dužnika koji udovoljavaju kriterijima za pokretanje postupka Fina je poslala pozive 10. siječnja, a Ministarstvo pravosuđa napominje da će svaki sljedeći dan slati po 10.000 poziva dok ne obavijesti svih stotinjak tisuća građana koji zadovoljavaju kriterije za ubrzani bankrot.
– Bez obzira na to što se radi o mjeri koja je u potrošačevu interesu, svaki potrošač može se izjasniti kako ne želi da se u odnosu na njega provodi postupak. Ako se ne izjasne, smatrat će se da su suglasni s provođenjem postupka, ali i dalje imaju mogućnost obavijestiti sud ako ne žele da se u odnosu na njih postupak provodi. U tom slučaju potrošač i dalje ostaje blokiran. – napominje Ministarstvo pravosuđa.
Za provedbu jednostavnog bankrota nadležni su općinski sudovi, koji će preko e-oglasnih ploča sudova objavljivati pozive vjerovnicima dužnika da ospore dostavljeni popis imovine te obavijeste sud o imovini koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da se otvori bankrot. Sud također utvrđuje vrijednost imovine dužnika te njegovo ponašanje u posljednje tri godine.
Piše: Ljubica Gatarić/VL
