Ispravnost hrane trebao bi biti najvažniji zahtjev potrošača, no podaci koje je Jutarnji list prikupio od Državnog inspektorata pokazuju kako, kontrolama usprkos, na tržištu postoji bezobrazna količina proizvođača koji namjerno zavaravaju svoje kupce.
Krivotvorenje hrane, lažne informacije na deklaracijama, slabija kvaliteta proizvoda – sve to otkrila je tijekom 2018. godine Poljoprivredna inspekcija koja je uzorkovala hranu s polica hrvatskih trgovina te je slala na testiranje.
Ovdje je bitno naglasiti kako nije bila riječ o testiranju zdravstvene ispravnosti hrane već isključivo njene kvalitete i načina deklariranja proizvoda što je, čini se, puno učestaliji vid obmane potrošača s obzirom na to da zdravstveno nesukladna hrana na tržištu čini tek dva posto.
Bučino ulje – od deset na polici, osam ih je krivotvoreno
Jako je velika šansa da ste kupovinom ovog prilično skupog ulja, posebno ako ste kupovali ono industrijsko, zapravo kupili mačka u vreći, a to vrlo zorno dokazuju i rezultati nadzora koji je u 2018. godini obavila Poljoprivredna inspekcija.
Od deset uzetih uzoraka, za njih osam pokazalo se da su patvoreni – čitaj, krivotvoreni – jer je kemijska analiza pokazala da sastav sterola, koji je karakterističan za bučina ulja, ne odgovara zahtjevima za ovaj proizvod. Dakle, 80 posto proizvoda bilo je označeno kao 100 posto bučino ulje, a u stvarnosti je imalo dodatak nekog drugog ulja, koje inspektori nisu uspjeli detektirati.
Prema jednom ranijem istraživanju, koje je u Hrvatskoj rađeno 2015. godine, gotovo polovina bučinih ulja u sebi ima između 30 i 40 posto suncokretova ulja, što se ne označava na deklaraciji i predstavlja zavaravanje potrošača.
Mljeveno meso – više od trećine ima manje mesa od oznake na deklaraciji
Kupovinu već pripremljenog i upakiranog mljevenog mesa u trgovini uglavnom bi trebalo izbjegavati jer prema statistici Poljoprivredne inspekcije, 33 posto uzoraka ima slabiju kvalitetu od navedenog.
“Točnije, najčešće nepravilnost bila je da je omjer kolagena i bjelančevina veći od propisanog. Omjer kolagena i mesnih bjelančevina iskazan je kao postotak kolagena u odnosu na mesne proteine, a uzorkovanje pokazuje da je sirovina odnosno meso koje se koristi za mljevenje bilo lošije kvalitete od potrebnog jer je sadržavalo više vezivnog tkiva, a manje mesa od propisanog”, poručuju iz Inspektorata.
Maslinovo ulje – gotovo polovica je užegla, kisela, ima talog i nije dobro označena
Još neka ranija istraživanja pokazala su da se, slično kao i s bučinim uljem, i u maslinovom dodaje znatno jeftinije suncokretovo ulje, no podaci Poljoprivredne inspekcije za 2018. godinu pokazuju da 12 od 25 uzoraka nije sukladno zbog čega je lani za tri uzorka donesena zabrana stavljanja na tržište, a u deset slučajeva naplaćena je i naknada troškova.
Kad su u pitanju maslinova ulja, ona se podvrgavaju organoleptičkim ocjenjivanjima, a ona su za 2018. godinu pokazala da gotovo polovica uzoraka budu užegla, kisela ili u sebi ima uljni talog. Ovo posljednje, pojašnjavaju, uglavnom je posljedica pogrešnog skladištenja maslina prilikom čega dolazi do anaerobne fermentacije, a za jedan uzorak lani je utvrđeno i da je miješano s uljima niže kakvoće.
Med – deset posto je krivotvoreno, a čak trećina se ne smije direktno konzumirati
Ne, krivotvorenje meda nisu bapske priče, a stvar je prisutna i na policama domaćih trgovina na kojima je inspekcija lani otkrila deset posto krivotvorenih uzoraka.
U ovakvim slučajevima analize su ukazale da u pojedinim vrstama meda nije bio pronađen dovoljan broj peludnih zrnaca da bi se med deklarirao kao med od određene vrste bilja (npr. bademov ili kestenov), a kod trećine uzoraka sporna je bila i sama kvaliteta meda.
Konkretnije, u njima je utvrđen sadržaj hidroksimetilfurfurala više od dopuštenog što znači da med uopće nije prikladan za direktnu konzumaciju – već bi na njemu trebala stajati oznaka “med za industrijsku uporabu” te se koristiti samo za kuhanje, pečenje ili kao sastojak u drugim proizvodima.
Mineralne vode – na šest posto proizvoda deklaracije lažno navode minerale kojih uopće nema
U odnosu na uzorkovanje ostalih prehrambenih proizvoda, mineralne vode se još i dobro drže, no zbilja nema smisla kupovati proizvod na kojem stoji lažna deklaracija.
Naime, prema analizi 53 uzorka, na tri je pronađeno kako se na deklaraciji navode minerali koji su prisutni u tako maloj mjeri da se niti ne smiju navoditi, a nerijetko proizvođači na bocama navode pogrešan rok trajanja.
Ovčji i kozji sirevi – čak 16 posto miješano je s kravljim sirom
Jako su ukusni i aromatičnog okusa, no uzorkovanje je pokazalo da je lani čak 16 posto primjeraka zapravo bilo miješano sa znatno jeftinijim kravljim sirom. To je prilično važna informacija jer kozji i ovčji sirevi nerijetko postižu znatno više cijene od kravljeg sira pa svakako treba pripaziti kod kupovine.
Kravlji sir – ne krivotvore ga, ali 13 posto ima manje mliječne masti od navedenog
Njega se ne krivotvori odnosno ne miješa sa sirevima druge vrste, no u dva od 15 uzoraka, dakle u 13 posto, nađen je znatno manji udio mliječne masti od onoga što je proizvođač naveo na deklaraciji.
Zbog toga je inspekcija lani donijela dva rješenja o naplati troškova analize, a podnesen je i jedan optužni prijedlog.
Mlijeko – više od šestine uzoraka ima manje mlijeka od dozvoljenog
Od 25 uzoraka koje je inspekcija lani pokupila iz hrvatskih trgovina, pokazalo se da njih 16 posto nije sukladno propisima.
Zapravo, to je značilo da je analizom utvrđeni udio mlijeka bio niži ili viši od označenog na proizvodu, uzimajući u obzir dozvoljeno odstupanje, pojašnjavaju iz Inspektorata.
Kruh – svaki peti ima više soli od propisanog
Kad ste kupili kruh u nekoj od hrvatskih pekarnici ili trgovina, šanse su 20 posto da ste uzeli komad u kojem se nalazi veći udio soli od onoga kako je pravilima propisano. Osim toga, kad su u pitanju pekarski proizvodi, iz Inspektorata potvrđuju kako dolazi i do neispravnog navođenja nutritivne deklaracije, a po pekarnicama se bilježe slučajevi gdje proizvodi za koje piše da u sebi sadrže sir, zapravo imaju sirni pripravak
Bez nesukladnih uzoraka samo tjestenina i maslac
Od svih analiziranih uzoraka različitih vrsta hrane koje je Poljoprivredna inspekcija lani analizirala, otkrili smo dva kod kojih nije bilo nesukladnosti.
Riječ je o tjestenini i maslacu: inspektori su lani, naime, uzorkovali 15 vrsta tjestenine kod kojih nisu zabilježene nesukladnosti, a isto se pokazalo i na primjeru 15 uzoraka maslaca.
To naravno nužne ne znači da su svi artikli iz ovih skupina dobri, ali pokazuju da je ovdje očito kvaliteta proizvoda ipak nešto bolja ili, u najmanju ruku, barem u skladu s deklaracijama.
