Pozivamo sve koji žele podržati Caritasove projekte pomoći progonjenima i izbjeglicama u svijetu, osobito u nama susjednim državama i u Hrvatskoj – da novčanim darom prema raspoloživim mogućnostima pomognu ublažiti neizvjesnost, strepnju i oskudicu ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove. Hrvatski Caritas te će projekte ostvarivati u suradnji s Caritasom Internationalis i Europa, nacionalnim Caritasima susjednih zemalja te ostalim nevladinim organizacijama na terenu. “Iako i sami u Hrvatskoj pritisnuti različitim teškoćama, kršćanska je i ljudska odgovornost otvoriti srce za izbjeglice u egzistencijalnoj neizvjesnosti i posvemašnjoj potrebi”, naglašava mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa.
Pomoć će uključivati hranu, vodu, higijenske potrepštine i psihosocijalnu podršku. Dio sredstava bit će utrošen za distribuciju humanitarne pomoći te za aktivnosti timova na terenu koji će pružati psihosocijalnu podršku izbjeglicama i pomagati u dijeljenju humanitarne pomoći.
„Izbjeglička kriza najveći je humanitarni izazov s kojim se svijet suočava. Caritasovi djelatnici neumorno pomažu stradalnicima na terenu, u Siriji i okolnim zemljama, ali i našem susjedstvu. Udružimo se u solidarnosti i molimo da dođe kraj ovoj tragediji“ – poručuje mons. Josip Mrzljak, predsjednik Hrvatskog Caritasa.
Uplate je moguće izvršiti na žiro račun Hrvatskog Caritasa, Ksaverska cesta 12a, 10 000 Zagreb, kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj: 2015; svrha uplate: pomoć izbjeglicama.
Ovu akciju možete podržati i pozivom na donacijski telefon Hrvatskog Caritasa 060 9010 (cijena po pozivu 6,25 kn, PDV uključen) ili on-line donacijama.
Zašto pomoći migrantima i progonjenima zbog vjere?
Milijuni osoba – djeca, starci, žene i muškarci – zahvaćeni su fenomenom migracija. Iza brojeva stoje konkretne osobe, od kojih svaka nosi svoju životnu priču. One bježe od ratnih sukoba, od života u neimaštini i siromaštvu kakvo mi u Hrvatskoj jedva možemo i zamisliti. Bježe od trgovaca oružjem, organima i bijelim robljem. Bježe i od progona zbog toga što su druge vjere. Među ovom skupinom u svijetu oko 160 tisuća kršćana godišnje bude ubijano zbog njihove vjere u Isusa Krista, od 200 do 250 milijuna svednevno su progonjeni zbog vlastite vjere, dok ih 400 milijuna živi pod snažnim redukcijama i osporavanjima vjerskih sloboda.
Osim “običnih” vjernika, ovim činjenicama možemo pridodati i brojku od četrdesetak katoličkih svećenika misionara koji svake godine budu ubijeni pri izvršavanju svoga poslanja. Svi oni mučenici su naših dana. “Ono što boli i zabrinjava je ravnodušnost Zapada naspram kršćanskih žrtava. Mediji o tome malo ili nikako ne izvješćuju. Današnji kršćanski mučenici ubijeni su iz mržnje, a pokopani zbog naše ravnodušnosti” riječi su Attilia Tamburrinia, direktora Crkve u nevolji u Godišnjem izvješću o vjerskim slobodama progonjenih Crkava.
Papa Ivan Pavao II. pozvao je Crkvu u apostolskoj pobudnici Crkva u Europi da “nikada ne zaboravi veliki znak nade što ga tvore toliki svjedoci kršćanske vjere koji su živjeli u posljednjem stoljeću kako na Istoku, tako i na Zapadu. Oni su živjeli evanđelje u situacijama neprijateljstva i progona, često sve do potpunog svjedočenja prolijevanja vlastite krvi. Ti svjedoci, osobito oni koji su podnijeli kušnju mučeništva, rječit su i veličanstven znak, koji smo pozvani razmatrati i nasljedovati.” Naslanjajući se na razmišljanje svog prethodnika, papa emeritus Benedikt XVI. poručivao je Crkvi da kršćansko sjećanje na mučenike ne smije biti zatrovano mržnjom, razočaranjem, lažnom nadom, ukorijenjenom laži. “Stoga je potrebno stalno čišćenje sjećanja da bi poput bistre vode učinilo vidljivim dno i moglo primiti u sebe odsjaj sunca, svjetlo odozgor.”
Solidarnost prema izbjeglicama pokazuje se molitvom i konkretnim djelima milosrđa – podsjeća nas na to papa Franjo kada opominje svakoga od nas da su predrasude i sumnje prema migrantima suprotne biblijskoj zapovijedi o pružanju dobrodošlice strancu u nevolji.
