Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2018. godini iznosila je 32,2 milijarde kuna, što predstavlja 8,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te godine. U odnosu na 2017. godinu, vrijednost prodanih nekretnina se u 2018. godini povećala za 1,4 posto, donosi Slobodna Dalmacija.
Na tržištu nekretnina u 2018. godini ostvarena je 104.871 transakcija, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja rast od 5,2 posto.
Najznačajniji udio u vrijednosti transakcija na tržištu nekretnina u 2018. godini imaju stanovi, na koje se odnosi 41 posto vrijednosti ugovorenih transakcija, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 19 posto te obiteljske kuće s udjelom od 17,8 posto.
Podaci su ovo iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2018.”, koju je krajem prosinca 2019. objavilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu. Riječ je o drugom izdanju publikacije koja donosi pregled tržišta nekretnina u našoj zemlji, a prvo izdanje objavljeno je u rujnu 2018. godine i odnosilo se na razdoblje od 2012. do 2017. godine.
– Osnovni cilj objavljivanja publikacije je upoznati javnost s temeljnim informacijama i trendovima na tržištu nekretnina, što predstavlja značajan doprinos ne samo većoj kvaliteti procjena, već i transparentnosti tržišta.
Ovim se pregledom svakom građaninu omogućuje uvid u stanje i kretanje na tržištu nekretnina, kako na razini cijele zemlje, tako i na razini pojedinih županija i jedinica lokalne samouprave. Publikacija je ujedno i podloga za donošenje odluka vezanih uz raspolaganje i upravljanje nekretninama svih zainteresiranih subjekata u našoj zemlji – istaknuto je u objavi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja na internetskim stranicama.
Najskuplje u Dubrovniku
U ovom pregledu navedeno je da su kupoprodajne transakcije stana/apartmana učestalije u urbanim središtima poput Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Dubrovnika, Zadra i Šibenika.
U priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije najviše se trguje građevinskim zemljištem, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju transakcije poljoprivrednog zemljišta.
Zanimljiv je i podatak da se nekretninama intenzivnije trguje u manjem broju lokalnih jedinica, pa se tako u 2018. godini 50 posto svih transakcija (bez Grada Zagreba) odvijalo u nešto manje od 14 posto lokalnih jedinica. Analitičari će reći da razlike između jedinica lokalne samouprave s obzirom na vrstu nekretnine kojom se najčešće trguje ujedno odražavaju i razlike u stupnju razvijenosti i strukturi gospodarstva određenog prostora.
Najskuplji stanovi su u Dubrovniku, dok su obiteljske kuće u jadranskim gradovima i općinama višestruko skuplje od kuća u kontinentalnom dijelu zemlje.
– Medijalna cijena stana/apartmana u 2018. godini, viša od 15.000 kuna po m2, zabilježena je jedino u Dubrovniku. Medijalnu cijenu u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna bilježe 32 jedinice lokalne samouprave te se tu isključivo radi o priobalnim i otočnim jedinicama lokalne samouprave.
Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po m2 od 9459 kuna svrstao u razred s medijalnom cijenom stana između 5001 i 10.000 kuna po m2, a u tom se razredu nalazi još 87 jedinica lokalne samouprave.
Medijalne cijene po m2 od 5000 kuna i manje obilježavaju ruralne predjele te većinu lokalnih jedinica središnjeg i istočnog dijela zemlje, ukupno 37 gradova i općina – pojašnjavaju autori publikacije.
Obiteljske kuće
Što se tiče obiteljskih kuća, najviše medijalne cijene, iznad 10.000 kuna po m2, zabilježene su u Dubrovniku (12.139 kuna) i Župi dubrovačkoj (10.339 kuna). Medijalna cijena kuća u rasponu od 5000 do 10.000 kuna po m2 zabilježena je u 29 gradova i općina u priobalju i na otocima.
Nadalje, od ukupno 87 gradova i općina u kategoriji medijalne cijene kuća od 1001 do 5000 kuna po m2, njih čak 81 je smješteno na prostoru Jadranske Hrvatske, dok se svega šest jedinica nalazi u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Cijene od 1000 kuna po m2 i manje evidentirane su u čak 190 jedinica lokalne samouprave, i to najvećim dijelom onima u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje. Ilustrativan je podatak da se za 1 m2 u Dubrovačko‐neretvanskoj županiji moglo kupiti čak 26,7 m2 kuće u Vukovarsko‐srijemskoj županiji.
U zaključnom dijelu ove publikacije istaknuto je i da su najviše vrijednosti indeksa priuštivosti, koje ujedno upućuju na najmanju priuštivost stana ili apartmana, zabilježene u priobalnom dijelu zemlje.
Baška Voda i Podgora
– Primjerice, vrijednosti indeksa priuštivosti od 40 i više posto, koje ukazuju da je za jedan m2 stana/apartmana potrebno izdvojiti više od 40 posto godišnjeg dohotka, nalaze se u dvije jedinice lokalne samouprave, Baškoj Vodi i Podgori. U kategoriju, u kojoj je za jedan m2 stana/apartmana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 30 do 40 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka, ulazi 19 gradova i općina. To su Tisno, Hvar, Bol, Korčula, Sukošan, Okrug, Makarska, Dubrovnik, Malinska-Dubašnica, Primošten, Punat, Novalja, Sutivan, Baška, Brela, Omiš, Tribunj, Vodice i Konavle – navedeno je.
Najmanje mogućnosti
U dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivošću za prosječni godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 2,2 i 3,4 m2 stambenog prostora. Među prvih 80 najmanje priuštivih lokalnih jedinica nema naselja koje nije priobalno. Tek na 81. mjestu se nalazi Jastrebarsko s vrijednošću indeksa 19,3.
Grad Zagreb se nalazi tek na 96. mjestu s vrijednošću indeksa 16. S druge strane, u 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine, građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 8 i gotovo 15 m2 stambenog prostora.
Među njima su, pored istarskog Pazina i Raše, isključivo jedinice iz kontinentalnog dijela Hrvatske, a prednjači Petrinja s indeksom priuštivosti 6,7, a zatim slijede Beli Manastir, Vukovar, Ogulin, Duga Resa, Sisak, Nova Gradiška i Vinkovci, piše Slobodna Dalmacija.
Piše: Ljubica Vuko/Slobodna Dalmacija
