TASTE ATLAS objavio je listu od sto najgore ocijenjenih jela u Hrvatskoj. Na njoj su se našla neka slatka, ali i neka slana jela, kao i alkoholna pića. U prvih deset najgorih su čak dva jela iz naše županije, a na ovoj ne baš omiljenoj listi našla su se još tri jela s našeg područja, prenosi Dubrovački vjesnik.
10. Mandulat
Mandulat ili bademovac tradicionalna je slastica iz Dalmacije, slična talijanskom torroneu i turskoj halvi. Ovaj kolač bez pečenja pravi se od meda i badema, kombinacije koja rezultira nevjerojatno slatkim i kaloričnim užitkom, koji se može konzumirati kao desert ili kao međuobrok.
9. Granatir
Granatir ili grenadir marš jednostavan je obrok koji se sastoji od tjestenine, luka i krumpira, a uz to se jako začini mljevenom paprikom. Zbog jeftinih sastojaka i visokog udjela ugljikohidrata, ovo je jelo predstavnik seljačke kuhinje u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji, gdje se i danas priprema. Ako se tjestenina radi bez jaja, ovo je jelo pogodno i za vegane.
8. Gemišt
Gemišt je hrvatsko piće napravljeno od bijelog vina i gazirane mineralne vode. Za njegovu pripremu dovoljno je samo pomiješati dva dobro ohlađena sastojka u čaši. Preporučuje se koristiti suha bijela vina viših kiselina kao što su rajnski rizling, graševina, škrlet, moslavac i kraljevina.
Naziv “gemišt” potječe od njemačke riječi gemischt, što znači “miješano”. Ljeti je posebno popularan u središnjoj Hrvatskoj, a doznaje se da su kontinentalni Hrvati u gemištu uživali još u 19. stoljeću.
7. Imotska torta
Ovaj tart s dugogodišnjom tradicijom potječe iz Imotskog, a sastoji se od podloge od prhkog tijesta i aromatičnog nadjeva od badema. Oba su dijela tarta obilno začinjena raznim začinima i različitim vrstama alkohola, od prošeka ili bijelog vina u tijestu do likera od višnje koji se koristi u nadjevu.
6. Neretvanski brudet
Od brojnih varijanti hrvatskog brudeta, onaj koji potječe iz neretvanskog kraja smatra se jedinstvenim jer se u njemu najčešće koriste jegulja i žabe, dvije tradicionalne namirnice s ovih prostora. Kažu da svako selo u regiji ima drugačiji recept, ali osnovna verzija uključuje temeljito očišćene komade jegulje i žabe koji se pirjaju na maslinovom ulju, luku i češnjaku.
Kasnije se kuhaju u kombinaciji temeljca od morskih plodova, umaka od rajčice i bijelog ili crnog vina, uz dodatak svježe rajčice, čili papričice i malo octa. Iako tradicija sugerira korištenje jegulja i žaba, jelo se obično obogaćuje i drugim vrstama ribe.
5. Krvavice
Krvavice su kobasice koje se proizvode u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, posebice u Zagorju, Istri, Dalmaciji, Slavoniji i Baranji. Osim u Hrvatskoj, prave se i u Sloveniji i Srbiji. Izrađuju se kuhanjem svinjske krvi, kože i iznutrica s rižom i heljdinim, ječmenim ili kukuruznim brašnom, za razliku od većine drugih europskih krvavica, koje se pune zobi ili zobenim pahuljicama.
Postoji mnogo varijanti krvavica i svaki kuhar ima svoj recept, pa sastojci mogu varirati. Nazivi također variraju, a zovu ih još divenice, devenice ili kulenice. Ove se kobasice tradicionalno konzumiraju tijekom zime, kada se uz njih često jedu kiseli kupus i kombinacija kuhanog krumpira i pirjanog luka, poznata kao restani krumpir.
4. Istarska supa
Istarska supa možda se zove supom, no ova neobična kombinacija sastojaka nema mnogo dodirnih točaka s tradicionalnom juhom. Jelo se priprema u glinenom vrču zvanom bukaleta, a kombinira začine, maslinovo ulje i zagrijano crno vino, po mogućnosti domaće sorte teran.
Supa je upotpunjena grilanim šnitama kruha koje ostavimo da se umaču u aromatičnu juhu. Prilikom posluživanja vino se polako pijucka, a kruh se obično jede žlicom. Nekad popularno jelo, koje se uglavnom kuhalo kako bi se ljudi ugrijali tijekom zime, danas se smatra jednom od autohtonih delicija ovog kraja.
3. Stonska torta
Glavni sastojak ovog bogatog kolača je vrsta tjestenine koja se zove makaruli, a njihov je oblik sličan tjestenini penne. Tradicionalno se pripremaju u okruglim kalupima, kao podloga se koristi tanki sloj tijesta, a kuhani makaruli se iznutra slažu zajedno s mirisnom mješavinom mljevenih badema ili oraha, ribane čokolade, cimeta i limunove korice.
Cijela kombinacija se prelije mješavinom otopljenog maslaca i jaja, a kolač se zamota tijestom. Kao što i samo ime govori, ova torta je prepoznatljiva slastica grada Stona, ali se često priprema i u cijeloj regiji.
2. Kruh, mast i paprika
Kruh, mast i paprika hrvatski je specijalitet koji je na vrhuncu popularnosti bio ratnih devedesetih, iako polako doživljava renesansu na hrvatskim božićnim sajmovima, jer je ipak riječ o tipičnom zimskom snacku.
Sastoji se od deblje kriške kruha premazane slojem svinjske masti, s malo soli i mljevene crvene paprike na vrhu. Jeftin i iznimno jednostavan, ovaj snack često se smatra obrokom za siromahe. No, na ovom su obroku u devedesetima odgajane cijele generacije ljudi.
1. Švargl
Tlačenica je vrsta prešane svinjske kobasice koja se pravi najčešće od svinjske glave, srca, jezika, kože i obraza. Meso se skuha, otkošti i nareže na komade, a potom se začini i pomiješa s malo tekućine od kuhanja prije nego što se nadjene u čisti svinjski želudac ili crijevo. Začini koji se koriste za meso razlikuju se od regije do regije, ali najčešće uključuju sol, crni papar, slatku ili ljutu papriku i češnjak.
Nadjevena kobasica se kuha u vodi na laganoj vatri, a zatim se ohladi i preša. Poznat i pod drugim imenima, uključujući švargl, presvuršt ili prezvuršt, ovaj se mesni proizvod može konzumirati nakon što je skuhan i prešan ili se može sušiti u tradicionalnim pušnicama do dva tjedna.
Ovo je deset najgorih, a na popisu od njih sto našli su se i na 26-tom mjestu cukarini s Korčule, Rozata također nije dobro prošla pa je zauzela dvadeseto mjesto među sto najgorih, a na mjestu broj 19 su žrnovski makaruni.
