Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Prema događajima opisanim u Evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca s Istoka, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu.
U Matejevu evanđelju čitamo: Kad se Isus rodio u Betlehemu Judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: ‘Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.’ (Mt 2,1-2)
Primijetimo da Matej umjesto kraljevi rabi izraz mudraci. U grčkome se izvorniku navodi višeznačan izraz magos koji može značiti mudrac, učenjak, svećenik, vjerski propovjednik, čarobnjak, zvjezdoznanac ili astrolog. Najvjerojatnije je bila riječ o zvjezdoznancima koji su na neki način došli u dodir sa židovskim mesijanizmom.
Ne zna se točno odakle su dospjeli. Bibličari i povjesničari tumače da su njihove postojbine mogle biti Arabija, Mezopotamija i znatno dalja Indija. Međutim, ono što biva posve jasnim i provjerljivim jest okolnost da ne samo u Mateja nego nigdje u Svetome pismu nisu spomenuti kao kraljevi, niti se tamo kaže da njihova su imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Čini se vrlo vjerojatnim da su kraljevima nazvani pod utjecajem proroka Izaije, koji piše: A tebe obasjava Jahve i Slava se njegova javlja nad tobom. K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja. (Iz 60,2-3).
Tri kralja zapravo su predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je objavio rođenje Spasitelja i na taj način naznačuju da je on Spasitelj za sve ljude.
Najčešće se tumači i likovno prikazuje da tri mudraca ili kralja imaju različitu životnu dob (mladić, zreo muškarac i starac) te da su različitih rasa odnosno boje kože. Tako personificiraju razdobljâ čovjekova života te predstavljaju tri tada poznata kontinenta: Melkior Europu, Baltazar Afriku, Gašpar Aziju. Imena im nose snažnu simboliku: najstarijem, Melkioru, ime na hebrejskome znači kralj svjetla; Baltazar dolazi od asirskoga Bel-tus-assar što znači Bog štiti njegov život; a najmlađi nosi ime Gašpar, od perzijskoga Kaspar u značenju čuvar blaga, rizničar.
Pojasnimo i simboliku triju darova: mirta je darovana djetešcu Isusu kao čovjeku; aromatična smola tamjan (od grčkoga naziva thymíana), ili hrvatski rečeno kâd, darovana je Isusu kao Bogu, a zlato je dobio kao Kralj. Ovo simboličko tumačenje njihovih darova pripisuje se Origenu.
Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sveta Jelena Križarica. Odande su kasnije odnesene u Milano i napokon u Köln, u veličanstvenu njemačku katedralu, u kojoj se nalaze i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije.
Blagoslov vode – Vodokršće
U našim krajevima svetkovina Bogojavljenja ili Sveta tri kralja obilježena je s nekoliko običaja. Jedan od njih je vezan uz blagoslov vode, odakle i naziv Vodokršće, koji se za ovaj blagdan može čuti na jugu Hrvatske. Dan uoči Sveta tri kralja u crkvi svećenik blagoslivlje vodu. Iz svake kuće jedna od žena dolazila bi u crkvu po blagoslovljenu vodu. Tom bi vodom domaćin kuće poškropio kuću, gospodarske zgrade, polja, voćnjake, vinograde i stoku. Ostatak vode bacio bi se na vatru, jer se sveta voda nije smjela prolijevati. Time je kuća i imanje sljedećih godinu dana bili pod Božjom zaštitom.
U sjeverozapadnoj Hrvatskoj rašireniji je bio križec – tako se nazivao blagoslov kuće od strane svećenika. Za tu bi priliku cijela obitelj bila na okupu, a kuća dobro očišćena kako bi spremno dočekali svećenika. Nakon što bi svećenik blagoslovio kuću i sve ukućane, redovito bi bio počašćen jelom i pićem, te darivan. Prvotno su ti darovi bili u obliku hrane, kolača ili voća, a kasnije, kako se mijenjala ekonomska situacija, taj je dar postao novac.
Badnjak po Julijanskom kalendaru
Za kršćane koji Božić slave prema Julijanskom kalnedaru na danas je Badnjak, odnosno Badnja večer. Tako će većina pravoslavnih Crkava i Ukrajinska grkokatolička Crkva sutra slaviti Porođenje Kristovo, Božić.
