Liske odstrijeljene olovnom sačmom skuplje su nego što mislite, upozoravaju iz Udruge Biom, sve ljubitelje liske, koja je bilo kuhana na lešo, ili s raštikom ili kiselim kupusom neretvanska delicija kao i brudet od jegulja i žaba.
Liska je svake godine žrtva prekomjernog i često protuzakonitog izlova, pri čemu se koristi olovno streljivo štetno za prirodu i ljudski organizam. Olovo je otrovno i u najmanjim količinama. Zaštitimo sebe, svoju obitelj i okoliš, pozivaju iz udruge Biom. Tumače da jedna patrona za sačmaricu sadrži 29-36 grama olova. Kad jednom dospije u okoliš, olovna sačma korodira, otapa se i kontaminira tlo, ali završava i direktno u hranidbenom lancu jer je životinje poput ptica močvarica lako progutaju. Značajne količine olova završe u mesu divljači, koje završava na stolovima kućanstava. Posebno se moraju paziti stanovnici delte Neretve, gdje je obiteljska konzumacija jela od liske tradicija, pa je i rizik trovanja olovom puno veći. Znanstveno je dokazano da se apsorpcija olova u ljudski organizam povećava ako se konzumira uz ocat ili vino, ističu iz Bioma.
Ne postoji minimalna sigurna doza olova koja bi bila bezopasna za ljudsko zdravlje. Olovo je vrlo opasan neurotoksin. Najviše se aktivira u doba kad imamo povećanu potrebu za kalcijem, te se umjesto njega ugrađuje u kosti. Najopasniji je za trudnice, plod i djecu. Već minimalne doze – ispod 10 μg/dl – uzrokuju u trudnoći hipertenziju, transplacentarni prijelaz, smanjenu porođajnu težinu, prijevremeni porod, a čak i mrtvorođenje. Kod djece uzrokuje trajne probleme s metabolizmom vitamina D, smanjenje IQ-a, probleme sa sluhom i neurotransmisijom. Kod odraslih osoba razina unosa olova iznad 30 μg/dl kod žena i 40 μg/dl kod muškaraca uzrokuje – trajnu protoporfiriju (žene), povišen krvni tlak, probleme s preciznošću sluha, bubrežnu bolest (nefropatija), te neplodnost.
Olovna sačma
Istraživanja ukazuju da svaki šesti konzument divljači ima navedene koncentracije olova u krvi. Trovanje olovom ima posebno dugotrajne posljedice kod žena. Olovo se ugrađuje u kosti. Tamo zauzima mjesto kalcija. U trudnoći, kad organizam ima povišene potrebe za kalcijem, to se olovo aktivira, ponovno čineći štetu organizmu majke, ali i ploda.
U Hrvatskoj 6,9 % populacije redovito konzumira meso divljači, a 45,6 % konzumira meso divljači povremeno. Konzumacija mesa pernate divljači je izraženija na delti Neretve. U socioekonomskoj analizi, 29,1 % ispitanika navelo je da konzumira jela od liske (Fulica atra) redovno, 26,9 % povremeno, a 19,2 % ispitanika je nekad konzumiralo ali prestalo. Mnogo stanovnika Neretve konzumira ili je konzumiralo lisku dok su bili djeca. Posljedice takvog stanja su dugotrajne ne samo za pojedince, već i za cijelu zajednicu koja može trpjeti povećanu količinu kroničnih srčanih bolesti, bubrežnih bolesti i povećanu stopu kriminaliteta.
Olovna sačma nije samo otrovna. Korištenje olovne sačme je nezakonito, a liska na neretvanske stolove često dolazi iz krivolova. Skoro svake noći u rezervatima Prud, Pod Gredom i Ušće Neretve, uz pomoć zabranjenih pomoćnih sredstava, krivolovi se liska korištenjem olovne sačme zabranjene u lovu u močvarnim područjima. Krivolovi se zbog potražnje u lokalnoj zajednici.Pozivamo lokalne zajednice delte Neretve da ako nabavljaju lisku, neka to čine zakonito, te da traže meso koje nije zatrovano olovnim streljivom. Olovo je otrovno i u najmanjim količinama. Zaštitimo sebe, svoju obitelj i okoliš.
Trovanje olovom
Jedem divljač od malena. Ako je otrovno, kako to da sam još uvijek živ?, samo su neka od pitanja koje postavljaju ljubitelji liske.
-Olovo koje unosite konzumacijom mesa divljači neće vas ubiti. No, trovanje olovom kod djece uzrokuje trajna oštećenja živčanog sustava, te trajne negativne posljedice za intelektualne sposobnosti i ponašanje. Nećete umrijeti. Trovanje olovom će vas spriječiti da dosegnete maksimum svojih mogućnosti, tumače iz Udruge Biom.
