Kornatska tragedija dogodila se 30. kolovoza 2007. godine kada je skupina vatrogasaca postala žrtvom požara na otoku Velikom Kornatu. Od ukupno 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, 12 ih je poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama, a jedini je preživio 23-godišnji Frane Lučić iz Tisnog. Događaj je jedna od najvećih mirnodopskih nesreća koja je pogodila Hrvatsku.
Iako se činilo da je akcija gašenja požara na Velikom Kornatu 30. kolovoza 2007. godine trebala biti rutinska zadaća za vatrogasce iz Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, njihov odlazak na požarište pretvorio se u tragediju čije okolnosti do danas nisu posve rasvijetljene.
Od trinaest vatrogasaca koji su toga dana helikopterom poslani da ugase požar na Velikom Kornatu jedini je preživio tada 23-godišnji Frane Lučić iz Tisnog na Murteru. Na licu mjesta smrtno su stradala šestorica vatrogasaca Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman.
Preostala sedmorica zadobila su teške opekline po tijelu. Petorica njih prebačeni su u Zagreb – Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević– no ondje su ubrzo preminuli. U Kliničkoj bolnici Split preminuo je Ante Juričev-Mikulin, a iz iste je bolnice nakon dugog oporavka pušten jedini preživjeli Lučić.
Upravo je uzrok požara do danas ostao kontroverzom. Govorilo se, naime, da su vatrogasci poslani na Veliki Kornat kako bi gasili nisko raslinje, pa je nejasno kako je toliko vatrogasaca moglo stradati u jednom takvom ‘rutinskom’ gašenju. Prema prvom službenom nalazu istrage, vatrogasci su stradali uslijed naglog jačanja požara odnosno tzv. eruptivnog požara. Godinu dana kasnije, nalaz stručne skupine koja je osam mjeseci radila istragu ovog slučaja objavila je da je uzrok tragedije bila prirodna pojava, fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese.
Stručna skupina objasnila je da su se plinovi nastali izgaranjem vegetacije akumulirali u prostoru klanca iznad uvale Šipnate, a dolaskom požara nošenog jakim vjetrom, ti su plinovi naglo izgorjeli, i to na temperaturama višima od 1.200 stupnjeva Celzijevih uz brzinu kretanja većom od 40 metara u sekundi. Taj fenomen inače je vrlo rijetka pojava. Roditelji i rodbina poginulih vatrogasaca, od kojih neki do danas vode privatne istrage, ne vjeruju u takav rezultat istrage.
