Statistički gledano, veća je, realnija, očekivanija mogućnost da vas ubode osa, pčela, stršljen, napadne krpelj ili pauk, s ranim proljećem dotakne gusjenica borova prelca, nego ugrize zmija, piše Slobodna Dalmacija.
Usprkos tome ljudi od zmija imaju najveći strah, ubijaju ih kako god stignu držeći to junačkim pothvatom. Dijelom razumijemo jer zmije kod većine izazivaju iznimno neugodan osjećaj, usprkos tome što su u svojoj prirodi uglavnom plahe naravi. I napadaju jedino kada su životno ugrožene.
Posljednjih tjedana viđamo ih svugdje, u krošnji stabla, na cestama, u grmlju, u sunčanju na stijeni, u vrzmanju oko kuća, u kutku konoba.
Ali polako, pa kada bi se i mogle najviše “šetati” nego sada, u proljeće, kada se priroda budi? Ljudi kao ljudi, odmah se počnu čuditi zašto dolaze u naše životno područje. I tvrdoglavo ne shvaćaju da je ta priroda njihova koliko i naša.
ZMIJA JE SVE MANJE
Osim poskoka, koji je aktivan stalno, ostale zmijice koje susrećemo u dalmatinskom području, vele stručnjaci, od kraja toplih ožujaka pa tijekom travnja, svibnja i lipnja intenzivno tragaju za hranom i partnerom. Veća im se pojavnost opet bilježi oko babljeg ljeta i rane jeseni, kada dobivaju mlade. Stoji i podatak da ih je manje nego prijašnjih godina.
Glavni razlog tome je čovjek, kaže dr. Tihomir Eterović, voditelj ispostave Hitne medicinske pomoći u Supetru, čovjek koji zbog prirode posla često dolazi u kontakt s ovom tematikom.
– Pesticidi, kemija, nedostatak hrane, plijena koji nestaje s čovjekovom upotrebom raznih preparata za zaštitu poljoprivrednih kultura, kosilice koje im uništavaju staništa, gaženja automobilima, direktno ubijanje kada dođu blizu čovjeka, bageri što im kradu životni prostor, gradnja, naš ulazak sve dublje u prirodu, sve su to uzroci što za posljedicu dovode do smanjenja njihova broja.
Prije pet do šest godina u ovom razdoblju znao sam ih pregaženih na bračkim cestama u nekom kraćem razdoblju naći i do 20. Privlači ih topli asfalt, dolaze na njega i sunčaju se. Ove godine sam našao samo dvije. Zanimljivo je da zmije ne zauzimaju vrh top-ljestvice razloga zbog kojih nam pacijenti dolaze po pomoć. One su tek negdje oko sedmog mjesta – kaže iskusni liječnik.
Visoka mjesta zauzele su ose, pčele, stršljeni, koji mogu biti vrlo opasni za alergičare. Štoviše, zbog djelovanja supstancija koje u sebi nose mogu kod određenih ljudi izazvati smetnje, ali i opasni anafilaktičlki šok.
Drugo mjesto u bračkoj statistici, a zapravo se ona može primijeniti i na ostala brojna dalmatinska područja, zauzimaju krpelji, koji su zbog nenormalnih klimatskih promjena postali aktivni i u zimskom razdoblju. Osobito su im na udaru ljudi koji rade u polju, u maslinicima, stočari, vlasnici pasa, planinari, izletnici, šetači u prirodi, berači šparoga, gljiva…
– Prije neki dan skinuo sam ga curici s ušne resice. Uhvatio se na dlaku njezina psa i prešao na nju. Na sreću, ne sjećam se baš nekih težih situacija, tek gnojenja rane nakon ugriza. To se sanira antibioticima.
Ne zaboravimo, krpelji mogu prenositi teške bolesti, koje mogu dovesti i do oduzetosti ruke, noge, paralize. Uvijek napominjem, nakon dolaska iz prirode, odmah se istuširajte, dobro pregledajte, krpelji vole meka, vlažna područja, mjesta oko spolovila, čmara, pazuha, oko ušiju. Ako ga primijetite, ne skidajte ga sami, zatražite liječničku pomoć – kaže dr. Tiho, kojeg su na kraju bračke zmije i zainteresirale, zbog čega je počeo voditi evidenciju njihove pojavnosti.
INVAZIJA BOROVA PRELCA
Dalmacija se ove godine našla pod nezapamćenom invazijom borova prelca. Napali su stabla u enormnim količinama, njihove gusjenice su izglođale iglice, danas su to već leptiri koji će nastaviti novu seriju razmnožavanja. Koliko su štetni za drveća, toliko su opasni za ljude sklone alergijama.
Ove su godine gusjenice u kontaktu s ljudima izazvale brojne urtikarije, osjećaje gušenja, zadale su i probleme brojnim kućnim ljubimcima. Ovo tek neka bude naputak za iduću godinu, ali i napomena da se s njima treba početi obračunavati već s krajem ljeta.
Priroda, koliko je lijepa, zna skrivati i puno opasnih kutaka. U našoj zemlji obitava 16 vrsta zmija, od kojih su tri otrovnice – poskok, riđovka i žutokrug, dvije poluotrovne, dok ih je 11 neotrovnih. Poskok je naša i europska najveća i najotrovnija ljutica. Osobito je rasprostranjen u Dalmaciji, a najviše obitava u suhim i krševitim područjima.
– U Splitsko-dalmatinskoj županiji najveći broj ugriza poskoka zabilježen je u području kaštelanskog i trogirskog zaleđa – otkrio nam je to u jednom od razgovora poznati splitski liječnik prof. dr. sc. Boris Lukšić.
Osnovno je pitanje kako prepoznati poskokov ugriz. Počinje jakom boli te primjećivanjem dviju točkastih krvarećih ranica. Tijekom 20-ak minuta javlja se utrnulost i crvenilo na mjestu ugriza, praćeno manje ili više izraženim podljevom. Podljev se širi, i u slučaju ugriza na prstu nakon nekoliko sati zahvaća ruku.
– Na mjestu ugriza ponekad se mogu pojaviti mjehuri ispunjeni krvavim sadržajem. Može doći i do infekcije, a moguće su i druge lokalne komplikacije. Javljaju se glavobolja, mučnina, povraćanje i proljev. Moguće je i krvarenje iz desni, debelog crijeva, te kod nekih osoba šok s padom krvnog tlaka, spuštanjem očnih kapaka, te poremećaj stanja svijesti. Ako zmija čovjeka ugrize direktno u krvnu žilu, može čak doći i do toksičnog šoka i smrtnog ishoda – naveo nam je u jednom razgovoru prof. dr. sc. Lukšić.
Ako dođe do ovakvog scenarija, ugrizena osoba mora odmah skinuti prstenje, narukvice, ručne satove zbog vjerojatne skore pojave lokalnog otoka. Mjesto ugriza ne smije se zarezivati nožićima, žiletima, otrov ne isisavajte onako kako ste to vidjeli u nekim starim filmovima. Bolesnik što hitnije treba pozvati pomoć, transportirati se do zdravstvene ustanove.
Kako bi se usporilo širenje otrova, ne preporučuje se jača aktivnost, a ruku, nogu gdje se nalazi ugriz poželjno bi bilo imobilizirati. Priroda je sila koju treba poštovati, stoga se pri svakom boravku u njoj držite osnovnih pravila: nosite visoku obuću, duge hlače, dugi rukav, bocu vode i mobitel, obavijestite bližnje kamo idete. Jer to vam može spasiti život.
Više o ovome možete pročitati na portalu Slobodna Dalmacija…
