Prestali su požari u zaštićenom području Pod gredom. Pitate se zašto su prestali. Odgovor je jednostavan, nema više što gorjeti. Po našoj procjeni izgorjelo je gotovo cijelo zaštićeno područje, nije ostalo ni 3% neopožarene površine.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Nakon požara koji su prošlih dana harali Pod gredom, obišli smo teren i ono što smo zatekli djeluje zastrašujuće. Cijeli prostor je beživotan, crno siv, nema javljanja ni preleta ptica, tek nekoliko eja močvarica i livadarki u potrazi za hranom, pustoš na gotovo cijelom području. Kao što smo već pisali u siječanjskom zimskom prebrojavanju sve je vrvilo životom. Sada nema javljanja mlakuša, kokošica, patki, liski, ptica pjevica, drugim riječima crna pustinja. Sve što smo uspjeli vidjeti je bilo u Petkovića jendecima i u Norinu i to nešto kržulja, divljih patki, patke norve, nekoliko čaplji, liski i malih gnjuraca…

Na gniježđenju u zaštićenom području bilo je između 50 do 70 parova divlje patke, 8 do 12 gnijezda patke njorke. Ovdje valja napomenuti da nije potrebno etiketirati lovce (ima i među njima kukolja, kako kaže stara poslovica), ali generalno gledano te patke na jajima i njihovi pačići su njihova lovna divljač najesen i ne mislimo da bi radili protiv sebe. U tršćacima se gnijezdilo od 3 do 5 parova eje močvarice sad nemaju gdje sviti svoja gnijezda, sve je sumorno golo. Gnijezdilo se do 10 parova Bukavca, desetak pjevajućih mužjaka, gnijezdilo se možda i više jer bukavac može imati više ženki ako nema dovoljno mužjaka.

Naša Neretva je najbrojnije gnijezdilište bukavca u Hrvatskoj sa 30 do 35 pjevajućih mužjaka pa lako možemo vidjeti kolika je šteta nastala samo Pod gredom, a gorjelo je širom naše doline Neretve.

Brkata sjenica, tri vrste štijoka, pa i kokošice neće gnijezditi u novom šašu, kao ni bukavac, a sve navedene vrste su rijetke i malobrojne i strogo zaštićene vrste u Republici Hrvatskoj. Uništena je flora i fauna u zaštićenom području i zbog toga smatramo da je na djelu ekocid koji mora prestati.

Mi ne znamo tko ovo radi, ali znamo da postoje brojne službe u Republici Hrvatskoj koje trebaju ne samo naći počinitelje, već i poduzeti konkretne korake kako bi se zaštićeno područje oporavilo i očuvalo.

Mi kao i ostali građani možemo samo edukacijama i putem medija osvješćivati sve ljude dobre volje. No bez sankcioniranja počinitelja nema napretka.

Svi ćemo se prisjetiti da je često gorjelo na Vranskom jezeru, sustavnom edukacijom i preventivom došlo se do počinitelja koji je bio sankcioniran i već desetak godina na području Vranskoga jezera nema požara.

Ovim putem apeliramo i na izvršnu i zakonodavnu vlast, na naše političare da se kroz edukacije uključe, jer nismo naišli da je bilo tko reagirao, a sve kako bi se očuvala zaštićena područja, flora i fauna. To je i vaša obveza!

Priključimo se svi, spriječimo pojedince da nam remete svakodnevnicu, da nam uništavaju prirodu, uništavaju i privatna dobra, spriječimo da ono što je uvijek bilo normalno, ne postane nenormalno, a nenormalno postane normalno.

U prilogu je kratki video dijela opožarenog zaštićenog područja Pod gredom, dio do ceste koja prelazi blato na Orapku nije vidljiv, a tamo je također pustinja. Video je snimila dronom iz Vida Javna ustanova DNŽ. Možete vidjeti sav jad i tugu koja je ostala iza požara.

Ovako to izgleda na lijevoj strani Neretve…

OGLAS