Financijska agencija snizila je naknade koje naplaćuje u ovršnim postupcima čija vrijednost ne prelazi 100 tisuća kuna. Nove naknade se primjenjuju od 1. kolovoza 2019., neovisno o tome radi li se o naknadi koju predujmljuje ovrhovoditelj ili naknadi koju će Fina obračunati i upisati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Podsjetimo, do kolovoza 2018. kada je na snagu stupio novi Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, Fina je naplaćivala za svaku ovrhu, neovisno o njezinom iznosu, 87 kuna naknade. Novim zakonom uvedene su različite visine naknada, ovisno o vrijednosti spora.

Prije godinu dana visine naknada kretale su se od 65 kuna za ovrhe dugova do 200 kuna, pa do 5000 kuna za prisilnu naplatu duga većeg od pola milijuna kuna.

Naknade niže za 15 do 245 kuna

Od sada za sporove do 200 kuna Fina naplaćuje naknadu od 50 kuna, a za sporove u vrijednosti od 200 do 1000 kuna naknada je 70 kuna. Te dvije naknade jeftinije su za 15 kuna nego prije godinu dana.

Za prisilnu naplatu dugu u iznosu od tisuću do 5000 kuna naknada je od 1. kolovoza 150 kuna, dok je za dug od pet do 10 tisuća kuna naknada 400 kuna (75 kuna niže). Za prisilnu naplatu duga u vrijednosti od 10.000 do 100.000 kuna naknada iznosi tisuću kuna (245 kuna manje nego prije godinu dana).

Naknade za dvije kategorije najskupljih ovrha ostale su iste i iznose 2000, odnosno 5000 kuna. Nisu pojeftinile ni ostale naknade koje Fina naplaćuje u ovršnim postupcima, a naplaćuje sve moguće, pa i uvid u podatke iz Očevidnika – sam upit Fina naplaćuje 2,5 kuna, a svaki slog (?) 35 lipa.

Što sve i u kojim iznosima Fina naplaćuje možete vidjeti ovdje.

Ovrha duga za mobitel jeftinija, za stambeni kredit višestruko skuplja

Sustav naknada i drastično povećanje cijena koje je uvedeno u 2018. u Fini su objašnjavali namjerom rasterećenja ovršenika, osobito građana s manjim iznosima dugova. U praksi se to ne događa jer ovrhovoditelji sva teret ovrha u konačnici prebacuju na ovršenike.

U stručnim krugovima tvrde da je sustav nepravedan, da ne pogoduje građanima sa skromnijim primanjima, ali ide na ruku građanima koji neodgovorno troše. Npr., oni koji ne plate račun teleoperaterima platit će puno nižu naknadu od građana koji su kupili stan na kredit i našli se u financijskom škripcu. Zbog visine kreditnog duga ti građani moraju plaćati višestruko skuplje naknade nego što su morali prije prošlogodišnjih izmjena propisa.

U blokade najčešće zbog dugova teleoperaterima

Prema najnovijim podacima Fine, najveći broj građana, njih 95.227 od ukupno blokiranih 256.322 krajem lipnja ove godine, dugovalo je upravo teleoperaterima. Fina ne otkriva koliki je njihov ukupan dug, ali je jasno da pojedinačni dugovi za mobitele spadaju u niže, za koje je ovrha pojeftinila. Dug građana prema cijelom financijskom sektoru (bankama, kartičarima, osiguravajućim i leasing kućama) iznosi 6,3 milijarde kuna.

Fina podatke o broju blokiranih i iznosima ovrha objavljuje tako da je nemoguća elementarna analiza. U informaciji koju je objavila sredinom srpnja navodi se tako broj građana koji duguju telekomima, ali ne i njihov dug. Za građane koji duguju bankama, objavila je podatak o iznosu ukupnog duga, ali ne i broj građana koje su financijske institucije ovršili. Podatke o ročnosti duga, njihovu stratificiranost po iznosima i po ovrhovoditeljima široj javnosti u pravilu ne objavljuje.

Raste broj malih dužnika

Analiza Velimira Šonje o prvim učincima promjene zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te o otpisu dugova fizičkim osobama – jedina koja je do sada provedena – pokazala je da su Vladine mjere (od kojih je jedna i novi sustav te visine naknada koje naplaćuje Fina) promašene.

>> Vlada pomogla velikim dužnicima, raste broj malih dužnika

Dovele su do povećanja i duga i broja dužnika s najnižim dugovima, dok je kod malog broja najvećih dužnika došlo do najvećeg rasterećenja.

Ispostavilo se da se u prvim mjesecima primjene novih zakona broj dužnika koji su dugovali do 6000 kuna povećao gotovo za trećinu, a onih koji su dugovali od 6000 do 10.000 kuna za oko 17 posto.

S druge strane dug velikih dužnika – a bilo je ih tek desetak tisuća, ali nje njihov dug činio gotovo dvije trećine ukupno ovršenog duga – pao je za oko 60 posto.

To je u konačnici stvorilo povoljnu statističku sliku o padu broja blokiranih građana i ukupnog duga nad kojim se provode ovrhe. Prema službenim podacima, krajem lipnja ove godine u blokadi su bila 256.322 građana, što je za 67.436 građana manje nego prije godinu dana.

Dugovi građana opet rastu

Glavnica duga blokiranih građana 30. lipnja ove godine iznosila je 16,64 milijarde, što je 27, 16 milijardi kuna manje u odnosu na lipanj prošle godine.

Međutim, glavnica duga tijekom lipnja se povećala za oko 10 milijuna kuna (u odnosu na svibanj).

Tome treba pridodati i kamatu koja je krajem lipnja iznosila oko 6,5 milijardi kuna, tako da ukupni dug blokiranih građana iznosi 23,2 milijardi kuna.

Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, njih 1.476, iznosi 6,37 milijardi kuna. Udjel velikih dužnika u ukupnom broju blokiranih građana je svega 0,6 posto, dok njihov dug čini više od 38 posto ukupnog duga građana, najnoviji su podaci Fine koji upućuju da se trend koji je uočio Šonje u svojoj analizi od prije gotovo godinu dana nastavio.

Ključan je, ipak, podatak o ponovnom rastu duga građana, kao i rastu broj građana koji duguju manje iznose, vjerojatno za neplaćeni račun(e) za telefon ili komunalije. Zbog broja takvih ovrha, Za Finu je to vrlo lukrativan posao, čak i uz snižene naknade.