Veliki dio odblokiranih živio je u uvjerenju da im je dug oprošten, a onda su doznali da im je otplata samo privremeno odgođena.
“Pomozite, država nam je obećala oprostiti dugove, a jučer sam u Fini saznao da mi nijedan dug nije izbrisan, nego je stavljen na poček. Pa što je to, sve su nas prevarili”, nanizali se posljednjih tjedana pozivi nesretnih građana potrošačkim udrugama diljem zemlje.
“Doista, ljudi nas zovu i ne znaju što da čine. Čitali su da će njihovi dugovi biti oprošteni, a onda saznaju kako su oni samo privremeno obustavljeni te u bilo kojem trenutku opet mogu biti aktivirani. Hoće li im se na to obračunati još kakva kamata, nitko ne može sa sigurnošću reći”, potvrdio nam je predsjednik Udruge Potrošač Igor Vujović.
Teorije zavjere
Ipak, nije u pitanju nikakva teorija zavjere, nego nešto puno realnije – zbrka koju je sama država napravila usvojivši gotovo istodobno, s razmakom od samo 18 dana, dva zakona važna za financijsko stanje građana, koja na različit način reguliraju njihov status, konkretno proces ovrhe.
Prvo je, naime, 21. srpnja prošle godine na snagu stupio Zakon o oprostu dugova fizičkim osobama, kojim je država odlučila otpisati sve dugove koje blokirani građani imaju prema državi i državnim tvrtkama do maksimalnog iznosa od 10.000 kuna glavnice, čime je bilo procijenjeno da će se putem Fine biti odblokirati 11.000 građana, a za njih 170 tisuća dug će biti smanjen za milijardu kuna.
Osamnaest dana nakon toga, međutim, Vlada Andreja Plenkovića usvojila je još jedan zakon kojim se ide na ruku blokiranima: Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojima je, člankom 12., odlučeno da će se račun odblokirati, a dug privremeno obustaviti za sve one dužnike kod kojih ovrha nije naplaćena u razdoblju od tri godine te u posljednjih šest mjeseci nije bio nijednog novog pokušaja naplate.
Buknula nada
Tim je zakonom već samo nekoliko dana nakon njegova usvajanja djelomično odblokirano 174.627, a u potpunosti 50.695 ovršenika (ukupno su u registrima Financijske agencije bila zabilježena 225.322 građana s ovrhama koje nisu naplaćene u periodu duljem od tri godine), no mnogi od njih, ispada s obzirom na pozive potrošačkim udrugama, malo su pogrešno shvatili kojoj kategoriji odblokiranih građana pripadaju te se prerano ponadali da svoje dugove nikada neće morati vratiti.
Prava zbrka, naime, nastala je krajem srpnja, odnosno početkom kolovoza prošle godine, kada su građanima s postupcima ovrhe najednom odblokirani računi – jednima po osnovi brisanja, a drugima po osnovi prijevremene obustave duga – no i oni kojima se deblokada dogodila zbog privremene obustave pomislili su da su njihovi dugovi u cijelosti nestali, a potom na šalterima Fine saznali da su, zapravo, na počeku te da u bilo kojem trenutku, kada to odluči ovrhovoditelj, ponovo mogu biti pokrenuti.
U ukupnom broju građana koji su sredinom prošle godine potpuno odblokirani po obje zakonske osnove dug je u cijelosti tako oprošten za njih samo 17,8 posto, a ostali mogu strepiti da će im u određenom trenutku ovrha opet biti aktivirana i račun blokiran.
To će se, prema zakonskim odredbama, dogoditi onda kad vjerovnik plati predujam za pokretanje ovrhe na novčanim sredstvima, a odluku o tome donosit će svaki vjerovnik zasebno.
Podaci o dugu
Prema podacima koje je Fina predstavila u drugoj polovici 2018., po osnovi privremene obustave ovrhe su se prestale provoditi za ukupan iznos duga od 49,43 milijarde kuna, od čega se 30 milijardi odnosilo na glavnicu, a iznos ukupno oproštenog duga na temelju Zakona o oprostu duga fizičkim osobama iznosio je milijardu i 300 tisuća kuna.
Iznos po ovoj drugoj osnovi znatno je manji, prije svega zato što je dugove svojim građanima po osnovi zakona u iznosima do 10.000 kuna u cijelosti oprostila samo država dok su privatne kompanije i jedinice lokalne i regionalne samouprave same mogle birati hoće li se priključiti. Oprostu dugova za režije potom se priključio i Grad Zagreb, ali ne i ostali, poput teleoperatera, leasing kompanija, banaka i slično.
