Dobranje i Vidonje sela su u Dolini Neretve koja još uvijek tradicionalno crpe vodu iz čatrnja – kamenih spremnika za kišnicu, a na tom području evidentirano ih je više od 150. Neke su i danas u upotrebi i jedini izvor vode tek rijetkom stanovništvu koje ovdje živi potpuno starinskim načinom života.

Na temperaturi od 30 stupnjeva na Dobranjama iznad Metkovića cijeni se svaka kapljica vode. Dobro to zna Jozo Bulum, koji se davno odlučio ostati i voditi brdski način života., stoji u prilogu HRT-a.

– Koliko je god bila bitna kuća da u njoj stojiš, toliko je bila bitna i čatrnja da je imaš blizu. Jer bez čatrnje džaba ti i kuća, kaže.

Ovdje su surovi uvjeti za život. Kad je zima, teško je. Kad je ljeto, teško je. Nikad, kaže, nije čeznuo za blještavilom grada do kojeg kilometrima pješači samo ako mora po namirnice, ali i to je, dodaje, u iznimnim situacijama.

– Ma dođe čovjek po mene. Pa u stanju sam i ja platiti nekoga mjesečno da me vozi, kaže Jozo.

Osim njega, na Dobranjama je još nekoliko stanovnika – tu su samo četiri naseljena doma.

– Nekad bude i po nekoliko mjeseci da ih ne vidim, kaže.

A što su teme za razgovor?

– Ma vazda jad i muka, sad ti narod za ništa ne zna nego što vidi na televiziji. Bilo na televiziji i to ti je!

Najdraže mu je društvo njegovo stado ovaca. Vodu crpe iz kamene čatrnje i imaju je dovoljno. Poticaje za poljoprivredu nikad nije prihvaćao, a živi od onoga što sam proizvede.

– Ali život ti je kako ti navikneš. Kad bi mi sad netko nešto bolje i nudio, čini mi se da bih se ja razbolio i umro, kaže Jozo.

Jozo ima 60 godina i starosti se, kaže, ne boji. A za sve u gradu ima jasnu poruku:

– Danas u jednoj kući ima po 5 primanja i opet kukaju da ne valja država. Kako? Kud? Treba raditi i to žestoko raditi, puno raditi da bi nešto imao!

Za sebe kaže: Ima i bogat je – zimi drva, ovce, a ljeti mu je i cvrčak dobro društvo. Pa dok ga pamet i noge služe, poručuje: Živjet će!

Autor: Mateja Delija/HRT