Mnoge je iznenadila naknada za podizanje vlastitog novca u poslovnici.
– Naplaćuje se podizanje vlastitog novca, to nikako ne mogu shvatiti ili opravdati. To je naš novac, do njega želimo doći ili putem bankomata ili direktno na šalteru poslovnice, nebitan je način podizanja novca. Mislim da se takve stvari ne bi smjele naplaćivati, mislim da su naknade uopćeno previsoke, rekla je Ana Šimić iz Šibenika.
Regulator na tržištu je Hrvatska narodna banka. Na njihovim stranicama ili aplikaciji mHNB moguće je na jednome mjestu usporediti najčešće naknade.
– HNB na svojoj web stranice i putem mobilne aplikacije omogućila je usporedbu naknada koje građani najčešće koriste ili ih izlažu najvećem ukupnom ili pojedinačnom trošku. Tako potrošači na jednostavan način mogu usporediti naknade povezane s platnim uslugama koje ih najviše zanimaju, rekao je Bruno Vukoja, direktor Direkcije za nadzor platnog prometa u HNB-u.
No, korisnici bankarskih usluga smatraju da bi HNB, osim informacija, trebao utjecati na banke da smanje broj bankarskih naknada ili da one budu niže.
– Visina naknade je poslovna odluka svake banke, a na nama potrošačima je da odaberemo uslugu koja najbolje odgovara našim potrebama. Naknade su više manje, jednake u svim zemljama EU, dodao je Vukoja.
Potrošači nemaju previše izbora. Cijene naknada u bankama variraju samo neznatno. Jedina je njihova obveza o naplaćenim naknadama izvijestiti klijenta. Osim u općim uvjetima, prije i nakon izvršenja usluge. Zbog pandemije koronavirusa padaju prihodi banaka od naknada i provizija. Građani su zbog toga zabrinuti jer mogući je scenarij da banke uvedu nove naknade.
Sve je manje onih koji odlaze u banke po novac, a bankarski sustav sve se više digitalizira. Gotovo sve usluge mogu se platiti putem aplikacija. Stoga klijenti očekuju da broj naknada, zbog manjeg opsega posla bankara, u budućnosti bude manji, a usluga sigurna i transparentna.
HRT/Potrošački kod
