Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 8. srpnja novu prigodnu marku PUMed na zajedničku temu sportova u mediteranskim zemljama, a motiv na hrvatskoj marki su neretvanski lađari tijekom natjecanja Maratona lađa.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Prigodna marka rad je zagrebačkog dizajnera Deana Roksandića prema fotografiji Zvonka Kežića, fotografa iz Metkovića. Nominalna vrijednost marke otisnute u arcima od 16 maraka i nakladi 25.000 primjeraka iznosi 1,80 eura, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Prigodne marke PUMed izdaju svake godine članovi Saveza poštanskih operatora zemalja Sredozemlja – čiji je član i Hrvatska pošta – na temu karakterističnu za mediteransko podneblje.

Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve, a prvi je održan 13. rujna 1998. Po broju izravnih sudionika natjecanja Maraton lađa jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj u kojem prosječno sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što iznosi više od 600 natjecatelja svake godine.

Novu prigodnu marku potražite u poštanskim uredima ili na https://epostshop.hr/.

Tekst pratećeg letka uz prigodni poštanski blok napisala je Udruga lađara Neretve:

Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve. Prvi maraton održan je 13. rujna 1998. u sklopu obilježavanja sedme obljetnice akcije Hrvatske vojske, operacije Zelena tabla – Mala bara. Kada je te, 1998., godine pripremana utrka, nitko nije mogao zamisliti da će se prvi Maraton lađa s vremenom pretvoriti u jedan od najvažnijih kulturno-sportskih i turističkih događaja u Republici Hrvatskoj i kako će taj prvi Maraton postaviti temelje tradicionalnoj manifestaciji koja se od tada kontinuirano, svake godine održava na Neretvi.

Na prvom Maratonu sudjelovalo je 18 ekipa, sve iz neretvanskoga kraja. Potaknute velikom željom, uz golemo zalaganje i strpljenje organizirale su se lađarske ekipe: Rogotin, Gusari iz Komina, Banja Sagena, Vidonje (Mlinište), Krvavac, Kula Norinska, Šarić Struga, Male Bare (Metković), Spilice Crpala, Peračko Blato, Vlaka Slivno, Baćina, Podgradina Slivno, Opuzen 1, Opuzen 2, Torcida Ploče 1 i Torcida Ploče 2. Brojni momci iz navedenih mjesta tjednima su se pripremali za prvi Maraton lađa. Trebalo je naći lađu, obnoviti ju i dovesti u plovno stanje, pronaći ili izraditi vesla, parić i bubanj. Unatoč strašnom naporu koji su veslači podnijeli, jer nisu bili fizički pripremljeni za tako zahtjevnu utrku, hrabro su i ponosno odveslali od starta ispod mosta u Metkoviću do cilja u Pločama čime su povezana sva tri grada doline Neretve.

U godinama koje su slijedile odlučeno je da se Maraton uvijek održava druge subote u kolovozu što je do današnjih dana ostalo nepromijenjeno. Po broju izravnih sudionika natjecanja, Maraton lađa jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj u kojem u prosjeku sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što iznosi više od 600 natjecatelja svake godine. Sudeći prema gledanosti, to je jedan od najvećih događaja u Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Računa se da ga uživo gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja duž cijele rute, što uz obalu Neretve, što u turističkim i privatnim brodovima. Izravnim prijenosom na HRT-u Maraton lađa postao je još atraktivniji – dosegnuo je širu publiku diljem Hrvatske i izvan nje promovirajući tako bogatu kulturnu baštinu i sportsku tradiciju našega kraja.

Kako je Maraton lađa kreiran iz poriva za očuvanjem važnog dijela neretvanske povijesti, on nikad nije bio samo sportska ili turistička manifestacija, nego i poseban kulturni događaj. Stoga već od ranih godina postojanja Maratona u svečanosti otvaranja, tijeku utrke i njezinu zatvaranju sudjeluje „knez Domagoj“ kao povijesna osoba. Glavna nagrada za pobjednike Maratona lađa jest prijelazni pobjednički štit kneza Domagoja težak 37 kilograma i mali štit u trajnom vlasništvu te novčana nagrada. Drugoplasirana i trećeplasirana posada dobivaju medalje te male štitove u trajno vlasništvo, kao i novčane nagrade. Iznimno, ako posada pobijedi na tri uzastopna maratona, dobiva veliki pobjednički štit u trajno vlasništvo.

Startne pozicije određuju se na brzinskim utrkama u srijedu prije maratona. Brzinske utrke (utrke za startne pozicije) održavaju se u Opuzenu, na Maloj Neretvi. Sve posade veslaju u istoj lađi, s istim parićem i veslima. Najprije voze debitanti, a onda posade iz prošlog Maratona, i to obrnutim redoslijedom od lanjskog poretka na Maratonu. Najbrža posada prva bira poziciju za start, i tako redom do zadnje. Najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada veslači u gusto zbijenim lađama, uz tutnjavu bubnjeva, kreću prema cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve posade zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom. Početak je maratona pod Lučkim mostom u Metkoviću, a nastavlja se nizvodno rijekom Neretvom kroz mjesta Kula Norinska, Krvavac, Opuzen, Komin, Banju, Šarić-Strugu, Rogotin, Čeveljušu, Stablinu i Ploče. Dužina rute iznosi 22.500 metara.

S obzirom na to da je tijekom godina bilo nedopuštenih pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga lađara Neretve odlučila je sagraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik Maratona koji se temelji na izvornim povijesnim lađama s točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drva (hrasta i ariša) s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicijskog oblika, od drva, kao i parić (kormilo) koji je oblika dužeg vesla i ne može biti kraći od 3,8 m. Na lađi se mora nalaziti jarbol visine 3,5 m na kojem je zastava posade, zastava sponzora i zastava s rednim brojem na startu. Te su 33 lađe u vlasništvu Udruge lađara Neretve i služe samo u svrhu natjecanja na maratonu i na njima nisu dopuštene nikakve preinake.

Posadu lađe čini 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja dopuštena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da momčad ima najmanje 12, a najviše 18 natjecatelja. Ako posada ne napravi zamjene, mora proći kroz koridor predviđen za to. Veslači sjede raspoređeni na rubu obiju strana lađe s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu). Zamjene se obavljaju na za to predviđenom mjestu kod rive u Opuzenu. Bubnjar se nalazi na provi (pramcu) ili sredini lađe i može zamijeniti bilo kojeg veslača prema potrebi tijekom utrke. Pravo sudjelovanja imaju osobe muškog spola s navršenih 15 godina života. Iako je prvotna ideja bila da na Maratonu mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radi popularizacije ovoga velikog natjecanja, od 2005. dopušten je nastup svima koji to žele.
Neretvanska lađa i trupa postale su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Maraton lađa izašao je iz okvira Neretve te postao važan događaj koji privlači pozornost i izvan granica Hrvatske predstavljajući spoj tradicije, sporta i turizma koji osvaja srca svih koji ga dožive.

OGLAS