Čak 80 tisuća građana koji su ignorirali poziv iz Fine da se očituju o pokretanju jednostavnog postupka stečaja potrošača, automatizmom su poslani u bankrot, preciznije u sudsku proceduru njegova proglašenja, piše Slobodna Dalmacija.
Od siječnja ove godine, otkako je na snagu stupio institut jednostavnog stečaja, Financijska agencija je odaslala ukupno 115.042 zahtjeva za očitovanjem onim građanima koji su potencijalni kandidati za osobni bankrot, a riječ je o potrošačima koji u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju evidentirana dugovanja u iznosu do 20 tisuća kuna (po osnovi glavnice) i neprekidno su u blokadi duže od tri godine.
Na poziv iz Fine dosad se javilo 36.585 osoba, od čega dvije trećine njih, točnije 25.735 ne želi proglasiti osobni stečaj, dok ostatak, dakle 10.850 Hrvata nema ništa protiv takvog rješenja. Za ovršenike koji su zaboravili ili se jednostavno nisu htjeli očitovati, a riječ je, ponavljamo, o ogromnom broju njih, preciznije 78.457 osoba, Fina smatra kako su pristali na stečaj, te pokreće uobičajenu proceduru, a to je da šalje ove predmete nadležnim općinskim sudovima. Ova grupa blokiranih će se tako na sudu morati izjašnjavati kako oni, zapravo, nisu zainteresirani za proglašenje bankrota, te da se radilo o presumiranoj suglasnosti.
Olakotna okolnost mogla bi biti jer na našim sudovima muku muče s pronalaženjem sudskih službenika koji će raditi na ovim predmetima. Primjera radi, na Općinskom sudu u Splitu, prema godišnjem rasporedu poslova za 2019. godinu, tek je jedan sudski savjetnik raspoređen za rad na predmetima stečajeva potrošača kojih je u međuvremenu pristiglo 5679.
– Ministarstvo pravosuđa nije se, nažalost, potrudilo na vrijeme osigurati provedbu ovog zakona. Zbog nedostatka stručnjaka koji bi radili na jednostavnim stečajevima, upitno je trajanje ovog postupka koji je, u osnovi, morao biti brz. Stoga bi se sad moglo događati to da se blokiranima, koji su eventualno našli kakav sezonski posao, te imaju određeni prihod, počnu u međuvremenu naplaćivati ovrhe zbog zastoja s provedbom jednostavnih stečajeva – kaže Iskra Maras Jelavić, savjetnica za pravna i financijska pitanja u udruzi “Splitski potrošač”.
Procedura je, inače, sljedeća – ako sud utvrdi da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa jednaka 10 tisuća kuna ili manja, stvari za takvog dužnika prilično su jednostavne – naime, na prvom se ročištu otvara i zatvara stečajni postupak, a njega se oslobađa obveza za plaćanje.
Ako se, pak, utvrdi da je vrijednost imovine potrošača veća od 10 tisuća kuna, sud imenuje povjerenika koji je dužan u roku od 12 mjeseci od otvaranja stečajnog postupka unovčiti pokretnine, tražbine, dionice, poslovne udjele te vrijednosne papire, ali ne smije dirati u nekretnine dužnika.
Premda se s pokretanjem jednostavnog stečaja zasad usuglasilo tek deset posto kandidata (10.850) kojima je Fina odaslala poziv za očitovanjem, to je opet znatno bolje od mizernih 1253 slučaja klasičnog bankrota koliko ih je u Hrvatskoj proglašeno od početka 2016. godine.
Glavna razlika između jednostavnog i “običnog” stečaja potrošača jest, podsjetimo, ta što je zadužena osoba pod nadzorom stečajnog povjerenika tek jednu godinu, umjesto pet što je do početka ove godine bio slučaj. Dvanaest mjeseci traje i tzv. rok kušnje za stjecanje eventualne imovine.
Uz to, blokirane osobe koje imaju neznatnu vrijednost imovine (10 tisuća kuna i manje od toga), neće ni trebati stečajnog povjerenika, od čega su potencijalni kandidati za bankrot poprilično zazirali. U slučaju da sud otkrije da je potrošač lagao o visini imovine, postupak jednostavnog stečaja se obustavlja.
Piše: Linda Perić/SD
