Prije godinu dana uveli smo euro. Jesmo li pogriješili, kako se snalazimo, preračunavamo li u kune i je li nova valuta kriva za inflaciju i divljanje cijena? Pogledajte rezultate istraživanja Promocije plus za RTL.
Problema i nesnalaženja još ima, mnogi od nas preračunavaju i dalje u staru valutu, za RTL donosi Adrian De Vrgna.
Uveli smo euro prije nešto manje od godine – a da je ta odluka bila loša, smatra gotovo polovina ispitanika (48,7 posto). Za manje od trećine (30,7 posto) euro je dobra stvar. A da ima svoje pozitivne i negativne strane, smatra oko 17 posto (16,7 posto).
Jeste li se naviknuli?
Tu stojimo bolje: Dvije trećine (65,8 posto) zna baratati eurom, no trećina građana (33,1 posto) ima poteškoće ili se uopće nisu naviknuli.
Tko još preračunava u kune?
Automobile i stanove ne, ali niže iznose mnogi – opet dvije trećine ispitanika (65,3 posto), dok trećini to ne pada na pamet (33,6 posto).
Što nam stvara problem?
To je sitniš, bakreni, oko 57 posto (57,2 posto). No značajan je postotak onih koji ni s eurocentima problema nemaju (40,7 posto).
Zavara nas mala brojka jer imamo lažan osjećaj niskih cijena. 10 eura, za koje se sve manje toga može kupiti, je nekadašnjih 75 kuna. Lažan osjećaj niskih cijena ima čak 77 posto anketiranih (77,1 posto).
Život je svima skup. Je li kriv euro?
Ovdje su ispitanici mogli dati više odgovora – ali onaj da su krivi trgovci i želja za ogromnom zaradom, dobio je najviše glasova. Gotovo 90 posto (88,6 posto). Nova valuta je drugi najčešći odgovor (82 posto), a tik do njega je Plenkovićeva Vlada, koja je zakasnila s mjerama obuzdavanja cijena (81,6 posto).
Znači, ipak nije euro kriv za udar na standard. Ili nije jedini krivac. Već kako to biva – splet više okolnosti. Dovoljno da svi skupa radimo na boljem standardu i da se odlijepimo od europskog dna. A na tome prije svega treba raditi Vlada, objavio je RTL.
