Još oko 120.000 ljudi od 1. prosinca imat će pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.
Vlada je u listopadu prihvatila prijedlog Silvana Hrelje da se cenzus po članu kućanstva podiže na 2000 kuna, a za samce na 2500. To je za obje kategorije rast od 400 kuna.
Ministar zdravstva VIli Beroš rekao je da će dodatnih 120.000 ljudi dobiti pravo da im dopunsko zdravstveno osigiranje ide na teret države. Uglavnom se radi o umirovljenicima. Pravo im počinje s 1. prosincem ove godine, piše Dnevnik.hr.
Javiti se HZZO-u sa zahtjevom
Na stranicama HZZO-a piše kako će za osiguranike za koje ima sve potrebne podatke navedeno pravo utvrditi po službenoj dužnosti te će osiguranici policu nesmetano moći koristiti i nadalje. No što ako nije?
“Ako vam Zavod nije utvrdio pravo po službenoj dužnosti, a smatrate da biste to pravo mogli ostvariti po navedenim zakonskim izmjenama, slobodno se obratite HZZO-u podnošenjem zahtjeva putem tiskanice, koju treba popuniti i dostaviti HZZO-u poštom ili na jednu od e-mail adresa, čiji popis se nalazi ovdje”, napominju i dodaju: “Osim e-mailom, možete se radi utvrđivanja prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret sredstava državnog proračuna RH obratiti i u nadležni regionalni ured, područnu službu ili ispostavu HZZO-a.”
Tko još ima pravo?
No osim njih, pobrojane su i još neke kategorije koje imaju pravo na plaćanje premije dopunskog osiguranja na teret državnog proračuna.
To su osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja ako je riječ o muškarcima. Žene za to krv moraju dati 25 puta.
Pravo na to imaju i redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina.
Kako doći do tog prava?
Odgovarajućom potvrdom, odnosno rješenjem nadležnog tijela.
“Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Centra za socijalnu skrb i sl., potvrdom zdravstvene ustanove o darovanom dijelu ljudskog tijela u svrhu liječenja, potvrdom Hrvatskog crvenog križa ili Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu o broju darivanja krvi, potvrdom nadležne obrazovne ustanove o redovnom školovanju odnosno studiranju, dokazom da ispunjavaju uvjet prihodovnog cenzusa, a u skladu s Pravilnikom o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna”, objašnjava HZZO.
Što se sve smatra prihodom?
Svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.
U prihod se uračunava naknada za bolovanje, novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljinim i roditeljskim potporama (osim jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete), naknada za nezaposlenost, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.
U Zavodu naglašavaju kako se prihod umanjuje za iznos koji član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.
Dohotkom se smatraju plaća i drugi oporezivi primici za rad ostvareni od poslodavca umanjena za izdatke prema propisima o porezu na dohodak, mirovina, dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina…
Zatim dobit ostvarena od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz ranijih godina, dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu, dohodak od dividenda i udjela u dobiti, dohodak od osiguranja te dohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa.
Koje papire trebam nabaviti?
Postoje dokazi o visini prihoda koje HZZO pribavlja po službenoj dužnosti i oni koje je osiguranik dužan dostaviti sam.
Zavod po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o visini mirovine ostvarene u RH, visini dohotka (riječ je o podacima Porezne uprave), visini naknade zbog nezaposlenosti visini primitaka ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi, visini drugih novčanih prava ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, o doplatku za djecu, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
Osiguranik sam dostavlja dokaze o visini plaće ostvarene kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu o visini mirovine ostvarene u inozemstvu.
