JOSIP BARIŠIĆ Ljubav prema vinu i vinarstvu odvela ga je na kraj svijeta

Navedeni filmski prizori ne mogu se povezati s našim mladim enologom Josipom Barišićem (25) iz Metkovića kojega je životna ambicija dovela do slavnog Coppole, do njegovih vinograda i vinarije Inglenook u kalifornijskoj Napa Valleyju gdje je poslovni uspjeh postigao i Neretvanin Miljenko Grgić (Grgich Hills).

– Sve je nekako išlo svojim tokom, još u trećem srednje, a pohađao Srednju školu Metković poljoprivredni smjer, radio nam sezonu na Korčuli. Vidio sam kako neki ondje lijepo povezuju vinograd, podrum, restoran, turizam i poželio tako nešto. I zato sam odlučio nastaviti školovanje u Poreču na Odjelu vinogradarstvo-vinarstvo pri Višoj školi Rijeka.

Za Istru kaže da je naša najnaprednija vinarska regija, i to prije svega u tehnološkom smislu. A boravak u Poreču nije mogao proteći bez dodatnog rada što ga je vratilo u konobarske vode. Međutim, istovremeno je u drugoj godini studiranja dobio ponudu porečke Vinarije Rossi, i tako je dvije zadnje istarske godine proveo studirajući uz rad u vinariji.

Potom je došao zov s druge strane Atlantika kamo se otisnuo s napunjenom 21. godinom.

– Bio sam već  dovoljno legalan da mogu piti, odnosno kušati  vino! – u šali kaže Josip. Prvo američko iskustvo u njihovoj drugoj najvažnijoj vinskoj regiji Sonomi, u blizni San Francisca, bilo je tipično američko: rad u vinariji, početak s dna ljestvice, a napredak ovisi o iskustvu i znanju.

–  To je bilo teško razdoblje, u Sonomi sam doživio veliki šumski požar i evakuaciju. Napredak u poslu ovisi o znanju i zato sam nakon sedam mjeseci odlučio otići u Francusku jer je to najbolje mjesto za školovanje u ovom poslu.

Internacionalni projekt Vinifera euromaster u koji je uključeno sedam europskih sveučilišta iz Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske i Portugala, Josipa je doveo na Montpellier SubAgro, a potom i u Bordeaux Sciences Agro, u dva glavna središta francuske poljoprivrede.

– Za mene je to bilo vrlo značajna godina, nije bilo puno praktičnog rada, ali se išlo duboko u teoriji. Predavanja su počimala u osam a završavala oko 17 sati, nakon toga smo imali po dva sata vježbi u laboratoriju ili degustacija. Tako smo imali priliku kušati sva značajnija europska vina. A jednom sam imao priliku kolegama prezentirati istarsku Malvaziju.

Našeg mladog enologa je korona prizemljila u rodni Metković gdje je stigao iz Lisabona i gdje je od studenoga prošle godine imao drugu godinu studija. Prije toga, prošloga ljeta se javio na natječaj za posao i po drugi put je otputovao u Kaliforniji, ovoga puta u Napa Valley na vinogradarski posjed površine od 90 hektara čuvenog redatelja i ljubitelja vina Francisa Forda Coppole gdje mu je bilo omogućeno raditi određena vina, konkretno rose.

– Znanje mi je omogućilo viši stupanj u poslu, više nisam bio početnik. U Napi sam bio zadužen za svakodnevnu komunikaciju između vinograda i vinarije. Kao enolog u berbi bio sam zadužen za prikupljanje i analizu podataka iz vinograda prije berbe a i kasnije tijekom fermentacije vina. To je u skladu s današnjom potpunom kontrolom svakoga koraka u proizvodnji vina.

– Coppolina vinarija je u znaku Kuma s originalnim artefaktima kojima se opisuje nastanak kultnog filma. Na posjedu živi i njegova kći Sofija, koja je 2004. dobila Oskara za najbolji scenarij (Izgubljeni u prijevodu). Oni su jednostavni ljudi, a Coppola voli pričati, osobito o vinu. On je za šefa svoje vinarije doveo Philippea Bascaulesa, direktora najpoznatije francuske vinarije Château Margaux. U njegovu vinogradu prevladavaju francuske sorte, ali ima i našega kaštelanskog Crljenka (Zinfandel) koji je osjetljiv i vrlo zahtjevan. Amerikanci su ga zavoljeli je jer je topal, ima visok udio alkohola, objašnjava nam Josip.

Korona je spriječila Josipa da diplomski rad napiše na južnoj Zemljinoj polutki.

– Moja je želja bila da istraživanje za diplomski rad obavim u Australiji ili Novom Zelandu, jer to možemo napraviti u nekoj vinariji bilo gdje u svijetu, ali me je u tome spriječila ova pandemija. Tako da čekam mogućnost povratka u Francusku, u Bordeaux gdje bi u dogovoru s profesorima trebao obaviti ovo istraživanje.

Josip je samo u prošloj godini promijenio čak četiri grada i dva kontinenta i kaže da je to nevjerojatno iskustvo za mladog čovjeka.

– Cilj mi je završiti studij, i vratiti se u Ameriku, u Napa Valley, tamo se trenutno događaju najznačajnije stvari u vinarstvu. Europa je tradicionalnija i nekako dijelom živi na staroj slavi. A jednom bih želio ostvariti svoj san s početka ove priče koji sam zamislio još u Lumbardi, imati svoj vinograd, podrum, restoran negdje uz naše more, zaključuje Josip kojega očekuje skori povratak u Francusku i dug put po bijelom svijetu.