Kada se nebo naoblači i krupa zaprijeti u dolini Neretve zazvone crkvena zvona jer je u narodu vjerovanje da zvuk crkvenih zvona tjera gradonosne oblake i oluje. Otkako je propao PIK Neretva ne postoji nikakva protugradna obrana pa neretvanskim poljoprivrednicima u borbi sa tučom ne prestaje ništa drugo nego moliti se Bogu i nadati da će tuča mimoići ovo područje.
Službene protugradne obrane nema ali se ljudi na terenu snalaze na različite načine postavljaju mreže iznad usjeva i voćnjaka koja će u slučaju tuče zaustaviti ledene kuglice. Ova metoda je učinkovita na malim površinama ali kako mrežom natkriti po nekoliko hektara plantaža mandarina i drugog voća, piše Slobodna Dalmacija.
Tuča koja je proteklih dana pogodila sjever Hrvatske pričinivši ogromne štete na poljoprivrednim kulturama iznova je aktualizirala pitanje protugradne obrane a Neretvane podsjetilo na 4. kolovoza 2009 godine, kada je tuča veličine kokošjeg jajeta uništila brojne plantaže mandarina nedaleko od Ušća Neretve.
Obrana od tuče raketama patentirana je 1945. godine po teoriji u kojoj reagens srebrenog jodida potiče stvaranje kristalića leda. Zato se rakete sa srebrnim jodidom ispaljuju u grmljavinske oblake kako bi u njih izbacile reagens. Na taj se način u oblaku umjetno stvaraju manji kristalići leda, a višak vlage se ravnomjernije raspoređuje i sprečava nastanak velikih komada tuče.
U isto se vrijeme povećava mogućnost topljenja tuče kada kiša počne padati iz oblaka, pa umjesto tuče padaju velike kapi kiše. Rakete su bile dometa 9,6 kilometara i u Hrvatskoj su se počele primjenjivati sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no danas postoje ozbiljni prijepori o njihovoj učinkovitosti.
Stručne službe Ministarstva poljoprivrede opredijelile su se za sufinanciranje zaštitnih mreža za obranu od tuče i osiguranje usjeva kod osiguravajućih kuća, dok je za sada protugradna obrana raketama pala u drugi plan.
Međutim, poljoprivrednici na terenu se ne slažu sa ovakvim stavovima Ministarstva poljoprivrede ističući da su protugradne rakete imale svoj učinak ako su se pravilno i stručno ispaljivale te da su stručna mišljenja iz Državnog hidrometerološkog zavoda podijeljena po ovom pitanju.
Nama poljoprivrednicima nije cilj naplaćivati odštetu od osiguravajućih društava već brati plodove svoga rada-smatraju poljoprivrednici sa kojima smo razgovarali, naglašavajući da je postavljanje mreža za zaštitu od tuče preskupa investicija te na nekim područjima maslinika i vinograda jednostavno fizički nije moguće postaviti takve mreže.
Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
