Mreža autocesta u Hrvatskoj trebala bi se u idućih nekoliko godina proširiti izgradnjom ukupno 47 kilometara autoceste od Metkovića do Dubrovnika, piše Poslovni dnevnik.

Početak radova na dionici od Dola do Dubrovnika ovisit će o završetku javnih natječaja, no već je u startu izvjesno kako će kasniti.

Promjena dokumentacije

Nakon svih peripetija vezanih uz pokretanje izgradnje sektora Metković – Dubrovnik, odnosno dionice između Rudina i Osojnika, protekloga je tjedna u postupku javne nabave objavljeno je da se mijenja dokumentacija za prve dvije poddionice. Radi se o trasama Rudine – Slano i Slano – PUO Mravinjac.

U dokumentu koji su objavile Hrvatske autoceste (HAC) stoji kako se mijenja krajnji rok za dostavu ponuda za oba poteza, do 17. srpnja. U objašnjenjima stoji kako su za obje poddionice odgovorena sporna pitanja i dopunjena dokumentacija. Za prvu poddionicu dostavljeni su arhitektonski projekti RCNUP Slano i VP Slano, dok je za drugu korigiran troškovnik te su dodana potrebna pojašnjenja za izvedbu radova. Stručnjaci kažu da će to biti najskuplja autocesta u Hrvatskoj.

Tijekom nedavnog boravka u Dubrovniku predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom i gradonačelnikom Grada Dubrovnika, Matom Frankovićem. Tijekom posjeta govorilo se o projektima na području Dubrovnika pa je bilo neizbježno spomenuti važne cestovne projekte koji bi se ondje trebali realizirati.

Posebno su istaknuti cesta između Brijesta i Orebića, spoj Dubrovnik sa Zračnom lukom te dovršetak autoceste do Dubrovnika, poznatom kao najskuplja dionica u Hrvatskoj. Radi se o gradnji ukupno tri poddionice između Rudina i Osojnika, od kojih samo jedna košta više od 200 milijuna eura.

Tijekom nedavnog boravka u Dubrovniku predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom i gradonačelnikom Grada Dubrovnika, Matom Frankovićem. Tijekom posjeta govorilo se o projektima na području Dubrovnika pa je bilo neizbježno spomenuti važne cestovne projekte koji bi se ondje trebali realizirati.

Posebno su istaknuti cesta između Brijesta i Orebića, spoj Dubrovnik sa Zračnom lukom te dovršetak autoceste do Dubrovnika, poznatom kao najskuplja dionica u Hrvatskoj. Radi se o gradnji ukupno tri poddionice između Rudina i Osojnika, od kojih samo jedna košta više od 200 milijuna eura.

No, već u samom začetku projekta događaju se znatna kašnjenja. Postupak za prve dvije podtrase usporile su početkom godine žalbe iznesene Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) na izmjene u dokumentaciji, što ipak nije trebalo omesti pokretanje nabave za posljednju dionicu. Naime, za taj treći i posljednji dio Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je 1. travnja prosudilo da se ne treba provesti postupak ocjene utjecaja na okoliš. Teren za izgradnju težak je pa ne čudi da bi se samo prva dionica mogla graditi za 201 milijun eura, dok bi, prema nekim procjenama sve poddionice mogle prijeći milijardu eura.

Procjenjuje se da bi sve trebalo koštati oko 1,2 milijarde eura. To i ne čudi kad će čak 19 od 28 kilometara dionice od Dola do Dubrovnika činiti vijadukti i tuneli.

Uz to, treba izgraditi još i 19 kilometara autoceste od Metkovića do Pelješkog mosta te 15 kilometara spojnih cesta. Tako bi gradnja kilometra autoceste, ako se procjene pokažu točnima, trebala koštati 25,5 milijuna eura bez spojnih cesta. To je znatno više od dosad najskuplje ceste u Hrvatskoj, tri kilometra duge ceste D403, čija je izgradnja koštala 20 milijuna eura po kilometru. Izgradnjom nove autoceste gužve bi trebale postati prošlost, a smanjit će se i broj prometnih nesreća koje su učestale posljednjih godina otkako je gustoća prometa veća nakon izgradnje Pelješkog mosta.

Složenost terena

Stručnjaci smatraju kako je najbitniji aspekt te autoceste svakako sigurnost prometa. Valja napomenuti kako je objektivni problem složenost terena na kojoj će se ova cesta graditi. Projektna dokumentacija dionice koje bi južnu Dalmaciju uvrstile u mrežu hrvatskih autocesta dosljedno opisuje “konfiguracijski težak teren”.