Popuštanje mjera karantene ipak je hrvatskom gospodarstvu omogućilo da prodiše, makar i na škrge, što bi Hrvatskoj, u konačnici, moglo omogućiti da izbjegne najcrnji scenarij krize potaknute pandemijom koronavirusa, piše Jutarnji list.
Ipak, upozoravaju makroekonomisti, povratak u normalu još je jako daleko, a od posljedica udara koji je pandemija dosad ostavila na ekonomiju Hrvatska će se oporavljati još godinama. Sve će, naravno, ovisiti o epidemiološkoj situaciji i nadi da se u potpuni lockdown nećemo morati ponovno vraćati: u tom slučaju, saldo bi bio još negativniji nego što je sada!
– Čini se da je prvo poluvrijeme pri kraju i da nam je gospodarstvo malo prodisalo. Neki sektori hrvatskoga gospodarstva, poput turizma i s njime povezanim djelatnostima, u ovoj će godini imati velikih problema i sigurno je da će teže izaći iz krize. S druge strane, sektori pružanja osobnih usluga, ali i OPG-a, već su se polako počeli oporavljati ili će se oporaviti znatno brže i lakše – kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta i dalje se kao najvjerojatnijeg drži scenarija pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 9 posto. Potpuni lockdown, upozorava, gospodarstvo u prosjeku stoji oko 3 posto BDP-a mjesečno, a u uslužnim ekonomijama, kakva je naša, taj pad može biti i veći, ovisno o dijelu godine.
Dobitnici i gubitnici
– Već se sada može reći da će najveći gubitnik biti turizam i s njim povezane djelatnosti. Čak i ako svi Hrvati ovog ljeta odu na more, to ne bi moglo nadomjestiti gubitak prometa od stranih turista. S druge strane, imamo i dobitnike, u koje pripadaju proizvođači hrane i prehrambenih proizvoda, zatim farmaceutska industrija i proizvođači higijenskih potrepština – zaključuje Lovrinčević. Smatra i kako bi Vlada brzo morala izaći u javnost s mjerama daljnje podrške gospodarstvu kako bi se tvrtke mogle pripremiti.
Ekonomisti, naravno, upozoravaju da nitko još u ovom trenutku ne može prognozirati kakvi će biti konačni učinci popuštanja mjera karantene. Sam proces deblokade tek je u tijeku i trebat će pričekati razvoj situacije, kako ekonomske tako i epidemiološke. No, neki podaci ipak bude nadu.
Primjerice, Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb u posljednja dva tjedna bilježe polagani rast prometa i prihoda na svim dionicama kojima upravljaju. Prema dostupnim podacima, bilježi se ukupan porast prometa od 30 posto te rast prihoda od oko 20 posto. No, za sada je tu ipak riječ o blagom povećanju jer treba uzeti u obzir da se od druge polovice ožujka bilježi pad prometa od čak 70 posto.
Navala u dućane
Denis Čupić, predsjednik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara, rekao nam je da je u velikim trgovačkim formatima, poput Emezzete, već u ponedjeljak zabilježen posjet gotovo jednak kao i na taj dan prije krize, ali da nema podatke o prometu.
– Vjerojatno su ljudi odlučili iskoristiti slobodu kretanja i izaći u veliku trgovinu namještajem, ali nemamo podatke o prometu. Isti je slučaj s drugim velikim trgovinama neprehrambenim artiklima, koji su ovaj tjedan otvorili svoja vrata, ali mali formati trgovina u centrima gradova nemaju ni izbliza takav posjet, a promet je 95 posto manji nego prije krize.
Vidjet ćemo što će biti kada se otvore dućani u velikim trgovačkim centrima, ali je problem što su neke stvari i zakonski nejasne, pa od Vlade tražimo dodatne odgovore – rekao nam je Čupić.
U Ini nam, pak, kažu da se od 16. ožujka do 27. travnja prosječan pad potražnje za derivatima na njihovim crpkama kretao oko 40% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, u Ini ističu da je blag pomak zabilježen od ponedjeljka 27. travnja, no u usporedbi s istim danima prošle godine potražnja za derivatima i dalje je manja otprilike za 30%.
Iznos fiskaliziranih računa pao 35 posto u odnosu na 2019.
Prema podacima Porezne uprave, iz sustava fiskalizacije za razdoblje od 19. do 28. travnja ove godine za sve djelatnosti broj fiskaliziranih računa iznosio je 30,655.419, a iznos fiskaliziranih računa iznosio je 3.152,254.073,79 kuna. U istom razdoblju prošle godine broj fiskaliziranih računa iznosio je 57,882.729 kuna, a iznos fiskaliziranih računa iznosio je 4.689,103.253,93 kuna. To znači da se broj računa smanjio za 48 posto, a iznos za 35 posto.
U trgovini na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, broj fiskaliziranih računa je u tom razdoblju ove godine bio na razini od 22,369.763, a iznos računa na 2.496,096.688,52 kune. Prošle je godine u tom razdoblju u toj djelatnosti broj računa iznosio 33,564.679, a iznos računa 3.220,234.989,97 kuna. Odnosno, pad broja računa bio je 33 posto, a pad iznosa računa 22 posto.
U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluge hrane broj računa u tom je razdoblju u 2020. iznosio 724.568, a iznos računa 47,290.901,92 kune. Prošle je godine u tom razdoblju broj računa bio na razini od 10,242.202, a iznos računa 607,410.660,57 kuna. Dakle, pad broja računa u ovoj godini u odnosu na 2019. bio je 93 posto, a iznosa računa 93 posto.
Više možete pročitati na portali Jutarnjeg lista.
