Evo kako definirati praksu vjerskoga posta, oštro je razlučujući od dijete i posta iz zdravstvenih razloga…
Dijeta je usmjerena samo na tijelo, dok je post usmjeren na srce i njegovu preobrazbu. Svrha je posta, dakle, u preobrazbi čitavoga našeg bića – duše, tijela i duha. Ti se ciljevi ne mogu postići ako onaj tko posti nije usmjeren na Boga u molitvi, već na samoga sebe. Iz toga razloga post ima svoje primjereno vrijeme unutar liturgijske godine, koja svoj vrhunac ima u Uskrsu. Post doživljava svoju kulminaciju u vrijeme korizme, neposredne priprave za slavljenje vazmenih otajstava. Kao takav on nužno biva provedbom naših krsnih obećanja da živimo u slobodi posinjene djece Božje. Post ostvaruje svoj cilj kada potpuno sudjelujemo u Kristovu prolasku kroz smrt do života. Tada ulazimo u “sada” Uskrsa, koji za kršćane nije puki prošli događaj, nego u potpunosti nova razina postojanja u našemu sadašnjem životu. I mi to “sada” proživljavamo zajedno, budući da se postu i podvrgavamo zajedno u određeno vrijeme u našoj tradiciji. Post svoj najsnažniji izraz nalazi u združenomu prakticiranju unutar Tijela Kristova.
Papa Benedikt XVI. u svojoj poruci na Pepelnicu pravi jasnu razliku između posta kao terapije za tijelo i posta iz vjerskih razloga.
Papa nas zatim podsjeća na dvije tradicionalne motivacije za post: slušati Krista i hraniti se njegovom spasonosnom riječju – glad i žeđ za Bogom – te otvarati oči za situaciju u kojoj živi toliki broj naše braće i sestara. Imajući na umu zajedničarsku narav religioznoga posta, on potiče “župe i sve ostale zajednice da u korizmi pojačaju provođenje osobnoga i zajedničarskog posta, združeni u Božjoj riječi, molitvi i djelima milosrđa… Ova se praksa mora ponovno otkriti i poticati u naše vrijeme, osobito u vrijeme liturgijskoga razdoblja korizme.” 1
Post iz tjelesnih ili medicinskih razloga definira se kao “svojevoljno uzdržavanje od svake hrane i pića, osim vode, sve dok u tijelu ima dovoljno hranjivih zaliha za održavanje normalnih funkcija”. Medicinski post obično služi dvama ciljevima: nutarnjem pročišćenju i pomlađivanju tjelesnoga sustava, te liječenju neke konkretne bolesti.
Religiozni je post, s druge strane, čin poniznosti pred Bogom i pokornički izraz naše potrebe za obraćenjem od grijeha i sebičnosti kako bismo Boga ljubili iznad svega, a svoje bližnje kao sebe same. Njegov je cilj preobrazba čitavoga našeg bića i nužno je praćen molitvom i vršenjem djela milosrđa.
Više o kršćanskom postu i kako pravilno postiti pročitajte ovdje.
Izvadak iz knjige Charlesa M. Murphyja “Duhovnost posta” (Verbum.hr)
