Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, čime se ponovno otvara mogućnost rješavanja statusa brojnih objekata koji do sada nisu bili ozakonjeni. Za zakon je glasovalo 108 zastupnika, dok ih je 16 ostalo suzdržano, što pokazuje široku političku podršku ovom potezu.
Ovim izmjenama nakon osam godina ponovno se omogućuje podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odnosno legalizaciju objekata koji su ranije ostali izvan pravnog sustava. Državna tajnica Dunja Magaš, predstavljajući Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, pojasnila je kako je zakon dodatno usklađen s važećim propisima, uključujući i novi Zakon o gradnji. Od ukupno devet predloženih amandmana, prihvaćen je jedan, i to izmijenjeni prijedlog koji se odnosi na komunalni doprinos.
Jedna od ključnih novosti odnosi se na mogućnost ponovnog podnošenja zahtjeva koji su u prošlosti bili pravomoćno odbijeni. To uključuje i slučajeve u kojima podnositelji nisu podmirili propisane naknade. Također, uvodi se obveza rješavanja imovinsko-pravnih odnosa prije nego što se objekt evidentira u katastru, što bi trebalo doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti, prenosi Bauštela.hr.
Očekuje se da će ove izmjene imati višestruke pozitivne učinke. Legalizirani objekti dobit će veću tržišnu vrijednost, vlasnicima će se olakšati pristup kreditima i drugim oblicima financiranja, uključujući i sredstva iz fondova Europske unije. Osim toga, omogućit će se zakonita uporaba objekata, razvoj gospodarskih aktivnosti i njihovo iznajmljivanje. Istodobno, zakon predviđa zaštitu infrastrukturnih koridora te unapređenje administrativnih postupaka kroz digitalizaciju.
Najznačajnija promjena odnosi se na ukidanje roka za legalizaciju, koji je prema prethodnom zakonu istekao 30. lipnja 2018. godine. Time se građanima daje mogućnost da u bilo kojem trenutku pokrenu postupak ozakonjenja, pod uvjetom da je objekt izgrađen najkasnije do 21. lipnja 2011. godine.
Važno je naglasiti da se ovim zakonom ne otvara novi val legalizacije, već se trajno omogućuje podnošenje zahtjeva za već postojeće objekte koji su jasno evidentirani na ortofoto kartama Državne geodetske uprave s navedenim datumom. S druge strane, objekti izgrađeni nakon tog datuma bez potrebnih dozvola neće moći biti ozakonjeni.
Zakon također jasno propisuje gdje legalizacija nije dopuštena. To uključuje područja planiranih infrastrukturnih koridora, pomorsko dobro, parkove prirode, državna i šumska zemljišta, vodna područja, arheološka nalazišta, kulturna dobra te lokacije pod zaštitom UNESCO-a.
