U talijanskim novinama Giornale di Roma quotidiano politico e finanziario 8. travnja 1891. objavljen je članak La Processione del Venerdi Santo in Metcovich nella Dalmazia (Procesija na Veliki petak u Metkoviću u Dalmaciji). Opis je kasnije pronašao mjesto u talijanskoj knjizi Archivio Per Lo Studio Delle Tradizioni izdanoj 1901. godine.
Novinar piše da se u gradu održava procesija na Veliki petak. U procesiji koja prati Presveti sakramenat je čovjek pokriven crnim plaštom. Prate ga četiri strašne giudei (žudije) sa kopljima. Nesretnik nosi križ kroz cijeli grad bosonog po oštrom kamenju sve do crkve koja se nalazi na vrhu brda. Pisac je svjestan napora nošenja križa te piše da kad nositelj dođe u crkvu više je mrtav nego živ. Nitko ne zna tko je ova nesretna osoba, osim svećenika. Jedino se zna da je nositelj veliki grešnik. Uvijek ima nagađanja tko bi mogao biti. Te 1891. osoba koja je nosila križ imala je male, očuvane, čiste noge pa su mnogi pretpostavljali da je riječ o uglednoj osobi iz grada. Zanimljivo je da se u tekstu osobu ne naziva Šimun Cirenac.
Novinar je opisao i događaje na Veliku subotu. Žudije su čuvale grob sve do Glorije kada su popadali po podu. Opisan je i običaj kojega danas nema, a bio je sastavni dio žudijskog folklora na Veliku subotu. Na sredini crkve visilo je jaje zavezano za strop. Nakon padanja žudija jedan od njih bi sa svojim kopljem razbio jaje nakon čega bi među narodom u crkvi zavladala radost. Razbijanje jaja koje se danas održalo samo u tucanju simbolizira razbijanje nadgrobne ploče prilikom uskrsnuća.
Običaj čuvanja Kristova groba u Metkoviću seže do 1857. godine kada ga je iz Loreta donio Ante Glušćević. Nije poznato kad je običaj Šimuna Cirenca počeo u našem gradu. Također nije poznato porijeklo običaja razbijanja jaja nakon glorije. Ne zna se kad je i kako uveden ni dokad se održao. Ovaj novinarski izvještaj je čini se najstariji opis metkovskog običaja Šimuna Cirenca. Razbijanja jaja više nema, ali do današnjih Uskrsa strašne žudije prate čovjeka odjevenog u crno čiji identitet zna samo svećenik.
