Na Facebook stranici Brkata sjenica, ljubitelj prirode Bariša Ilić nedavno je podijelio zanimljiv doživljaj sa svoje šetnje Ušćem Neretve. Prije nekoliko dana zabilježio je prizor mladih mungosa, koji su se bojažljivo pojavili iz svoje jazbine i istraživali okolinu – vjerojatno u jednom od svojih prvih izlazaka na otvoreno.

Fotografije prikazuju mladunce kao simpatične i razigrane životinje, što na prvi pogled može zavarati. No, kada su osjetili izazov, mali mungosi odmah su pokazali svoju pravu prirodu – spremnost na obranu i predatorski instinkt. Upravo tu leži problem: koliko god djelovali nevino, mungosi su ozbiljna prijetnja ptičjem svijetu i bioraznolikosti Ušća Neretve.

Invazivna vrsta i ekološka prijetnja

Mungosi nisu autohtona vrsta na ovim prostorima. U Dalmaciju su doneseni još početkom 20. stoljeća kako bi suzbijali populaciju otrovnih zmija. Međutim, njihov utjecaj na ekosustav pokazao se daleko štetnijim od koristi.

Na području Ušća Neretve, jednog od najvažnijih ornitoloških staništa u Hrvatskoj i Europi, mungosi predstavljaju ozbiljan pritisak na ptičje populacije. Hrane se ptičjim jajima, ptićima i odraslim pticama, čime ugrožavaju brojne zaštićene i rijetke vrste koje se tu gnijezde ili odmaraju tijekom migracija.

Potreba za zaštitom Ušća

Ušće Neretve od iznimne je važnosti za očuvanje biološke raznolikosti. Ovo područje dom je stotinama ptičjih vrsta, a zbog svog značaja uvršteno je i u mrežu Natura 2000. Međutim, pritisci poput urbanizacije, poljoprivrede, ilegalnog lova, ali i prisutnosti invazivnih vrsta poput mungosa, dodatno ugrožavaju njegovu ravnotežu.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da je nužno poduzeti sustavne mjere za kontrolu populacije mungosa te jačati zaštitu prirodnih resursa Ušća. Bez toga, mnoge ptice i druge životinjske vrste mogle bi nestati iz ovog jedinstvenog ekosustava.

Dvostruka slika prirode

Prizor koji je Bariša Ilić zabilježio podsjeća nas na složenost prirode: ono što nam se čini ljupko i nevino može istovremeno biti ozbiljna prijetnja drugom dijelu ekosustava. U ravnoteži između predatora i plijena krije se suština prirodnih procesa, ali kada čovjek unese novu vrstu u okoliš, posljedice su često dugoročne i pogubne.

Upravo zato, priča o „razigranim“ mungosima na Ušću Neretve nije samo simpatična anegdota, već i upozorenje – koliko je važno štititi autohtonu prirodu i održavati ravnotežu u osjetljivim ekosustavima.