Lani, baš u ovo doba godine neretvanskom močvarom je odzvanjala pjesma, piše Slobodna Dalmacija. Žamor inozemnih turista širio se među tek rascvjetalim lopočima, nazdravljalo se rakijom travaricom, sladilo suhim smokvama i arancinima u neretvanskoj lađi koja je močvarom vozala stotine turista.
I sve je to bilo prije točno dvanaest mjeseci, a danas toga ničega nema. Koronakriza učinila je svoje i vratila neretvanski turizam stoljeće unatrag. Nažalost, močvara je danas pusta i prazna, rascvjetale lopoče nema tko brati. Zbog pandemije je sve otkazano, nitko novi ne zakazuje izlete, a ovi što su zakazani, odavno su otkazani.
Otkazuju se ljetne i jesenje izletničke ture
U početku su se otkazivali proljetni aranžmani da bi sada došli u situaciju otkazivanja i ljetnih te jesenjih izletničkih tura. Umjesto turista močvarom sablasno odjekuje samo kreket žaba i pokoji krik usamljene ptice koja kao da žali za prošlim vremenima, kojih se neretvanski turistički djelatnici sjetno prisjećaju. Nije lako ni Pavi Jerkoviću, istaknutom neretvanskom turističkom djelatniku, koji se unatoč svim problemima stoički nosi s pandemijom.
– Nikome nije lako pa ni meni ni mojoj obitelji, ali realnost i sve što se događa moramo prihvatiti. Svakog dana pješačim desetak kilometara čarobnom dolinom Neretve. Uživam u ljepotama prirode, otkriva nam Jerković, kojemu je korona, kao i mnogim Hrvatima poremetila dnevnu rutinu.
– Sada kad gledam slike od prošle godine, turisti na neretvanskoj kući, izbor kralja i kraljice, naš program promatranja ptica, ne mogu vjerovati da nam se ovo događa. Sve izgleda kao neki ružan san, kaže sugovornik.
– Sve je poremećeno, ne samo turistička sezona nego kompletno svjetsko turističko tržište. To se posebno negativno odražava kod nas u Neretvi koja se nalazi na kraju svih događanja kao pasivni turistički kraj. Sve ono što smo godinama gradili kroz različitu turističku ponudu palo je u vodu zbog ove pandemije. Imali smo brojne upite i rezervacije za izlete. Očekivali smo turistički bum, a vidite što nas je snašlo. Mi u Hotel restaurantu ‘Villa Neretva’ smo ovu zimu pripremili, obnovili i sve dodatno osvježili i u Villi Neretvi i u konobi Nerertvanska kuća, a za sezonu smo pripremili i naših 8 lađa. Mi smo spremni raditi, ali nemamo za koga. Ali kako svima tako i nama, važno je preživjeti– govori neretvanski ugostitelj, Pavo Jerković, koji je svoje znanje i iskustvo godinama ugrađivao u neretvansku turističku ponudu, od safari turizma u močvara, vožnje u tradicionalnoj neretvanskoj lađi pa do turističke atrakcije berbe mandarina koja je posljednjih godina postala hit na europskom turističkom tržištu.
Možda kriza prođe do berbe mandarina
I sve ono što se mukotrpno radilo i gradilo uništila je koronakriza. Unatoč relaksiranju mjera koje donosi Vlada RH, za Neretvu je nepovratno izgubljena ova turistička sezona. Jednostavno, svijetlo na kraju tunela se ne vidi, barem ne do jeseni kada bi, ipak, program berbe mandarina mogao oživjeti. No, to je predaleka i neizvjesna prognoza.
– Kao idejni začetnik foto safari turizma u Neretvi i svih drugih sadržaja turističke destinacije Neretve, imam već sada svoje prepoznatljive programe školskih ekskurzija, izlete Matice umirovljenika Hrvatske, turističke izlete, noćne i dnevne, cvjetanje mandarina, berba jagoda i na kraju, od polovice rujna do polovice studenog, programe berbe mandarina. Zahvaljujući upravo berbi mandarina, turističku sezonu u Neretvi smo produžili za šest tjedana i to je ogromno turističko bogatstvo s kojim smo oplemenili turističku ponudu Delte Neretve, podsjeća Jerković.
– Turistička sezona je upitna za cijelu RH, a posebno za nas u Neretvi, ako sezone i bude, morat ćemo poraditi na domaćim gostima – spas za turističku sezonu, s tim da ćemo trebati prilagođavati cijene i domaćim i stranim gostima. Danas treba preživjeti, reći će Jerković, koji naglašava da je turistička ponuda Neretve koncipirana na jednodnevnim izletima uglavnom inozemnih gostiju koji čine glavninu turističkih posjeta.
Ove godine ih se očekivalo i do petnaestak tisuća, ali od toga ništa. Jerković se nada da će mjere Vlade RH uroditi plodom te da će se spasiti ono što se spasiti dade.
“Upoznajmo svoju domovinu”
Iako je situacija loša, Pavo Jerković se ne predaje. Dapače, ustraje u osmišljavanju novih programa, koji bi barem malo ublažili lošu turističku sliku doline Neretve. Tu prije svega misli na školske izlete i ekskurzije koje bi se organizirale pod motom “upoznajmo svoju domovinu”. Tako bi djeca posjetila neretvansku močvaru, educirala se o prirodnim ljepotama a u konačnici to bi bila i slamka spasa za ugostiteljstvo.
Drugu slamku spasa Pavo Jerković će potražiti u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji kod biskupa Marina Barišića. Naime, njegova je ideja da se krizme i pričesti, koje su se trebale održati u travnju i svibnju, odgode za kolovoz i rujan čime bi se dao dodatni poticaj neretvanskom ugostiteljstvu. Podsjetimo, nadbiskupija je odredila da se ovogodišnje krizme i pričesti prebacuju za dogodine kada bi se krizmale i pričestile dvije generacije djece. Budući da je riječ o više stotina djece, dogodine će biti problema sa odgovarajućim prostorima za svečane ručkove.
Stoga je Pavo Jerković došao na ideju, zamoliti nadbiskupiju Splitsko-makarsku da krizme i pričesti ipak održi u ovoj godini. Nada se da će njegov apel uroditi plodom te da će crkveni oci krizme i pričesti dopustiti pokraj ljeta ili početkom jeseni.
– Tako bi pomogli sebi, crkvi i obiteljima. Definitivno to bi bio spas za nas ugostitelje. Tako bi se malo oporavili od udara koronakrize, jer su roditelji kod nas već zakazali termine za svečane ručkove. Osim toga izbjegla bi se gužva zbog velikog broja djece dogodine, kaže Jerković koji se nada popuštanju mjera socijalnog distanciranja u kolovozu kada bi se trebao održati tradicionalni Maraton lađa.
– Neretvani su uvijek bili žilavi i čvrsti, a nadam se da socijalno distanciranje neće više biti na snazi kad bude trebao biti Maraton lađa, tako da vjerujem da će se ipak održati. Ako i ne mognu doći ekipe sa strane, neka sudjeluju samo ove neretvanske ekipe, da se tradicija ne prekida. – optimističan je Jerković.
Piše: Stanislav Soldo/SD
