Ovih dana u vinogorju Jezero grožđa ima na pretek, a u velikom dijelu Hrvatske ga je trećina do dvije trećine manje nego lani.

Na prvi pogled riječ je o paradoksu, no Ante Zloić, vlasnik i direktor Vrgorka Vinarije d.o.o. iz Vrgorca i Vina Delmati d.o.o. iz Dubrovnika, objašnjava da je riječ o posljedici različitih hidroloških uvjeta.

-To nije proturječje nego hidrologija: polje ima vodu, krš je nema. U sušnoj godini ovo vinogorje proizvodi suprotno od nacionalnog prosjeka, i to je nešto što bi u normalnom sustavu bila prednost, a ne problem, kaže Zloić, javlja Slobodna Dalmacija.

Umjesto toga, dodaje, svake se jeseni ponavlja ista slika.

-Vinogradar stoji uz punu prikolicu, vinarija računa koliko još stane, a rasprava se svede na pitanje hoće li netko otkupiti. To je pogrešno pitanje. Pravo pitanje glasi zašto otkup ne pokriva trošak nikome – ni onome tko prodaje, ni onome tko kupuje.

Vinogorje Jezero prostire se preko Općine Pojezerje, Grada Ploča i Grada Vrgorca, odnosno preko Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. Vrgorka Vinarija u toj cjelini otkupljuje grožđe od 105 malih vinogradara.

-Kao vinarija koja u toj cjelini otkupljuje grožđe od 105 malih vinogradara, dužni smo na to pitanje odgovoriti brojkama, uključujući i onima koje nam ne idu u prilog, ističe Zloić.

Hrvatska nema višak vina

Prema podacima Međunarodne organizacije za lozu i vino, Hrvatska je u 2025. proizvela 699 tisuća hektolitara vina, a potrošila 937 tisuća. Razlika je pokrivena uvozom od 300 tisuća hektolitara, dok je izvoz iznosio 31 tisuću hektolitara.

-Uvozimo, dakle, gotovo deset puta više nego što izvozimo, a uvoz pokriva trećinu svega što se u zemlji popije, upozorava Zloić.

Kako navodi, zemlja koja popije trećinu više vina nego što ga proizvede ne može istodobno imati višak vina.

-Ono što ima jest domaće grožđe koje se ne može prodati po cijeni po kojoj je proizvedeno, dok se police pune vinom koje je jeftinije. To su dvije posve različite dijagnoze i traže dva posve različita lijeka.

Ista sirovina, ista cijena za vinogradara, ali za trećinu niža za vinariju

Kao primjer Zloić navodi Sjevernu Makedoniju, ujedno najvažniju zemlju iz koje Hrvatska uvozi vino. Ta je zemlja 15. srpnja objavila službene otkupne cijene za ovu berbu: vranec 21,8 denara, a smederevka 20 denara po kilogramu, odnosno 35 i 32 centa.

Više pročitajte na portalu Slobodna Dalmacija.