– Neretvani su ljudi tankih živaca. Svake godine kada krene berba u zraku se osjeća velika nervoza. Jedva itko s ikim priča, priča novinaru Jutarnjega lista sedamdesetgodišnji Niko Kapović dok sjedimo u lokalnom opuzenskom kafiću, neformalnom forumu uzgajivača mandarina.

– Prvih nekoliko dana svi se žure ubrati što više mandarina. Naravno, traži se bolja prosječna cijena. Ali brige su to, znate… Kakav će biti urod? Hoćemo li imati dovoljno berača? Kakvo će biti vrijeme? Što ako padne kiša? U ovom sam poslu cijeli svoj život, točno 42 godine i, da budem iskren, prošle dvije noći jako sam loše spavao, priča Kapović, dok sjedi u kafiću Strada, gdje se na prvoj jutarnjoj kavi okupljaju uzgajivači, prije odlaska u berbu.

U dolini Neretve zasađeno je oko 2,2 milijuna stabala mandarina. Uzgajivači imaju posebne prodajne lokacije u većim hrvatskim gradovima. Kaže se da Hrvatska potroši oko 15.000 tona mandarina, no naš sugovornik tvrdi da bi to prije bilo oko 20.000 tona.

– Tako sam i ja to procjenjivao još kao direktor u Agrokoru, prije 12 godina, a sve na bazi potrošnje Konzuma i udjela Konzuma na tržištu. Ljudi troše više. Znate, ovu nervozu koju mi osjetimo na početku berbe prenosimo malo i na sve ostale, tako da smo nehotice zainteresirali domaće ljude na veću potrošnju mandarine, smije se Kapović.

Procjenjuje da od dva do dva i pol hektara mandarina može živjeti jedna prosječna obitelj jer se s tolike plantaže ostvari prihod od oko 250.000 kuna.

– Kada je bilo poticaja, onda se moglo samo od toga živjeti. Sada je to uglavnom dodatan prihod za većinu obitelji u dolini Neretve. Sustav poticaja je koristio najviše državi jer se riješilo sivo tržište koje je do tada bilo značajno, kaže Kapović.

Ipak, pribojava se za budućnost ovog posla zato što se mladi ljudi sve manje bave uzgojem mandarina. Nije razlog što ne vole raditi, nego ih odbija cijena.

– Ispod 2,3 kune po kilogramu prosječne cijene na razini sezone gubi se interes. Bez obzira na to koliko je uzgajivač zaradio. To je minimalna prosječna cijena. Kada bi ta prosječna cijena bila 2,5 kuna po kilogramu, onda bi mladi ljudi pojačali interes. Valjda je to poruka nekome tko se bavi strategijom. Ove godine je početna otkupna cijena bila četiri kune. Treći dan berbe je već pala na tri i pol kune, pojašnjava Kapović i, unatoč svemu, još uvijek vjeruje u urod od 100.000 tona. Možda to bude već sljedeće godine, optimističan je.

Cijeli razgovor Nike Kapovića s novinarom Jutarnjega Jozom Vrdoljakom možete pročitati OVDJE.