Od 2022. godine plaćanje cestarine gotovinom i ENC uređajima odlazi u prošlost, a na svim autocestama zamijenit će ih elektronički sustav DSRC (Dedicated Short-Range Communications) i sustav automatskog čitača registarskih oznaka (ALPR).
Novi sustav naplate cestarine bit će predstavljen javnosti ovaj tjedan, a Jutarnji list donosi najvažnije značajke novih sustava.
Nakon analize, španjolska konzultantska tvrtka IDOM predložila je Ministarstvu prometa novi sustav naplate cestarine, koji je i prihvaćen. Prema tom prijedlogu vozači će moći birati hoće li u automobilu imati transponder koji će bežičnom tehnologijom registrirati njihov ulazak i izlazak s autoceste ili će cestarinu plaćati sustavom očitavanja registracije. To će vrijediti za korisnike prve i druge kategorije, motocikle i osobna vozila, a korisnici svih drugih kategorija moći će koristiti samo DSRC sustav.
Lovci signala
Naši sugovornici ističu da je jedna od glavnih poruka uvođenja novog sustava da korisnik s novim sustavom ne smije plaćati cestarinu više nego danas. Također ističu da će korisnik s novim sustavom cestarinu plaćati točno u lipu, a danas se iznosi zaokružuju na okrugli iznos. Tvrde da će se na ovaj način uvesti i veća protočnost prometa, ali i eliminirati financijske malverzacije jer više neće biti gotovine i blagajnika.
Sustavi za očitavanje transpondera bit će postavljeni na ulazima na autocestu, a mogu se postaviti i na vijadukte ili mostove. Riječ je zapravo o modernijoj verziji ENC uređaja, osim što DSRC omogućuje naplatu bez zaustavljanja i očitavanje signala transpondera i pri brzinama od 130 kilometara na sat.
Više neće biti naplatnih kućica i rampi. S obzirom na veliku sezonalnost prometa na našim autocestama, španjolski savjetnici predložili su da se uz DSRC sustav uvede i sustav Automatic number-plate recognition (ALPR), odnosno sustav automatskog čitača registarskih oznaka. Taj sustav uz pomoć kamera postavljenih na autocestama snima registarske pločice i detektira jeste li na izlasku s autoceste platili cestarinu. Prije svega, koristit će stranim vozačima kako ne bi morali kupovati transpondere pri dolasku u Hrvatsku.
ALPR sustav koristi se u mnogobrojnim zemljama za naplatu ulaska automobila u centar grada te na autocestama, kao dodatni kontrolni sustav naplate cestarine. Dvojni sustav naplate cestarine uz pomoć DSRC-a i ALPR-a imaju, primjerice, Portugal i Nizozemska. Prema riječima naših sugovornika, način plaćanja cestarine bit će različit.
Korisnik DSRC-a svoj će uređaj “puniti” putem kreditne kartice i njemu će se pri prolasku autocestom skidati iznos cestarine, isto kao i sada kod ENC uređaja. Korisnicima transpondera omogućit će se popust na iznos cestarine. Ako vozač koristi ALPR, on će putem posebne aplikacije vezane uz njegovu kreditnu karticu plaćati cestarinu i za njega nije predviđen popust.
Sustav kontrole
Kad vozač uđe na autocestu, svi podaci o njegovoj registraciji, npr. ima li transponder ili nema i je li se registrirao putem aplikacije za plaćanje, slijevat će se u kontrolnu sobu operatera prometnice. Nadzornik će imati podatke o tome je li korisnik i na koji način registrirao svoj prolazak ili pokušava besplatno proći autocestom.
Sustav će moći “obraditi” do 3000 korisnika na sat, a današnji je kapacitet blagajnika 300 korisnika u istom vremenu. Naši sugovornici tvrde da to pokazuje koliko će se povećati protočnost prometa. Djelatnik u kontrolnoj sobi bit će upozoren na vozače koji se pokušavaju “švercati” na autocesti, a tu će informaciju dojavljivati mobinim timovima na izlazima s autoceste koji će naplaćivati kazne.
Prema riječima naših sugovornika, tehničko uvođenje novog sustava naplate trebalo bi stajati do 570 milijuna kuna, a uvest će se na svima autocestama bez obzira na to da li njima upravlja HAC, Autocesta Rijeka-Zagreb, BINA Istra ili Autocesta Zagreb – Macelj. Svi ti upravitelji već su se složili s uvođenjem novog sustava.
S novim sustavom naplate nestat će potreba za naplatnim kućicama i blagajnicima. Prema procjenama, rušenje kućica stajalo bi oko 120 milijuna kuna, pa će se u pravilu rušiti samo one na ulazima na autocestu. Primjerice Lučko, Rupe, Bregana…
Od 2022. godine ulaz na autocestu prema Karlovcu više ne bi bio na Lučkom, nego na Demerju. Uz to, bit će potrebna i nova prometna rješenja na ulazu u velike gradove jer će veća protočnost vozila na izlazu s autocesta dovesti do gužvi na ulazima u veće gradove pa će se dograditi novi prometni trakovi.
Sadašnji blagajnici bi bili raspoređeni u kontrolne centre, naplatu i mobilne jedinice, a procjenjuje se da bi oko 10 posto zaposlenih morao otići kao višak.
Prijelazno razdoblje
Nakon što novi sustav bude predstavljen javnosti, Ministarstvo prometa će prihvaćati primjedbe stručne javnosti. Potom ministar potpisuje odluku o uvođenju novog sustava. Očekuje se da bi natječaj za kupnju opreme bio raspisan krajem godine, a ugovori s odabranim izvođačima bio bi potpisan tijekom 2020. godine. Nakon instaliranja opreme, u prijelaznom razdoblju koristio bi se i sadašnji i budući sustav naplate, educirala javnost, da bi potom početkom 2022. godine krenula naplata po novim sustavu.
Sugovornici Jutarnjeg lista tvrde da je novi sustav pravedniji za korisnike jer se cestarina naplaćuje po principu plaćaš koliko voziš. Vinjete su odbračene jer su “nepravedne prema vozačima”, ali i zbog toga jer bi HAC godišnje izgubio oko 300 mil. kuna prihoda, a nakon restrukturiranja duga kreditori na to ne bi pristali.
Od uvođenja satelitske naplate odustalo se jer još nije definiran način funkcioniranja sustava, a i njegovo uvođenje bilo bi dvostruko skuplje od odabranog. Naplata putem GSM-a, tvrdi se, odbačena je zbog problema s GDPR-om.
