U eri političke korektnosti, u kojoj se pazi da se koga ne uvrijedi, čak se i čestitanje promeće u hod po jajima, pa dok se uči kako pravilno uputiti čestitku pripadnicima manjinskih vjerskih zajednica ili vjerskih zajednica kojih u Hrvatskoj uopće nema (što je poželjno jer obogaćuje našu kulturu), blagdane se koje iz vjerskih i/ili tradicijskih razloga većina hrvatskoga puka svetkuje obezličuje čestitkom: „Sretni blagdani!“ Dopustite mi da se pritom upitam kako bi se naši stavotvoritelji proveli da su dvodnevnu proslavu Dana Republike čestitali sa „Sretni praznici!“ ili da danas pravoslavni Božić, Bajram ili Hanuku čestitaju sa „Sretno!“

Sad se prošećimo osobnim imenima povezanim s blagdanima od Badnjaka do Nove godine.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Badnjak je spomendan Adama i Eve. Kršćansko se ime Adam dovodi u vezu s hebrejskom imenicom kojom se označuje čovjek, a u dalmatinskim se gradovima pojavljuje od XI. stoljeća. U novovjekovlju je to osobno ime bilo češće, iako ne osobito često, u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Prve se Eve (to se žensko ime, premda etimologija nije pouzdana, povezuje s hebrejskim glagolom koji znači živjeti) na hrvatskome ozemlju pojavljuju u XVI. stoljeću, isprva u književnim djelima, a u prvoj polovici XX. stoljeća Eva je osobito često žensko ime u Slavoniji i Srijemu te se ponovno počinje vraćati u modu prije desetak godina.

Osobna su imena Božo i Boško, koja se povezuju s Božićem, u dalmatinskome zaleđu, Hercegovini, Boki kotorskoj i Svebarju među rijetkim narodnim imenima koja su neprekinuto potvrđena od srednjovjekovlja do danas. Izvode se iz narodnih imena Bogdan, Bogumil, Božidar i sl. koja su također zarana potvrđena, ali nemaju toliku čestoću i neprekinutost nadijevanja. Od ženskih je božićnih imena već u XI. stoljeću u Zadru potvrđeno narodno ime Božna, a u XIV. stoljeću u istočnoj Hercegovini potvrđena su osobna imena Božica i Božika (ta su narodna imena mogla biti i muška). Božićno je i osobno ime romanskoga postanja Nade (također je moglo biti i muško i žensko; usp. tal. Natale). S njim je usporedivo prezime Nadal koje nosi jedan od najpoznatijih tenisača (opširnije o tome na e-adresi https://hrcak.srce.hr/file/253930). Najpoznatiji je hrvatski Nadal (to mu je bila jedna od inačica prezimena) Marulićev prijatelj i životopisac, književnik Frano Božićević Natalis.

Dan nakon Božića slavimo Stjepandan. Najstariji je hrvatski lik toga kršćanskog imena Stepan (od njega potječu prezimena Stepanić, Stepić i sl., a vjerojatno se tako to kršćansko ime izgovaralo kad je bilo dijelom osobnoimenske formule trojice hrvatskih kraljeva: Stjepana Držislava te Stjepana I. i Stjepana II.). Lik se Stepan pravilno izvodi iz latinskoga Stephanus jer je u njemu uščuvan izvorni e, a kako u razdoblju njegova nastanka u hrvatskome i drugim slavenskim jezicima još nije bilo suglasnika f, taj se suglasnik prilagođivao u p. Likovi Stjepan, Stipan i Šćepan (bilježe se od XIV. stoljeća) nastali su naknadno te sadržavaju sekundarni jat. Lik Stevan nastao je promjenom v iz grčkoga Stéfanos, a iz njega se izvodi razmjerno čest slavonski lik Stevo. Na kajkavskome su području česti likovi Štef te Štefica i Štefanija potekli iz njemačkoga imena Stefan, a likovi Štefan i Štefe u primorskim krajevima odrazom su mletačkoga izgovora talijanskoga imena Stefano. Prevođenjem je s grčkoga nastala hrvatska istovrjednica kršćanskomu imenu Stjepan – Krunoslav (opširnije o tome na e-adresi https://hrcak.srce.hr/file/253819).

Sveti Ivan apostol i evanđelist zaštitnik je moje obitelji (krsna je slava svojstvena većini katolika od Bojane do Cetine), a zanimljivo je da je lik Jovan potvrđen prije u Hrvata nego u Srba (u Srba je Jovan isprva bio svećeničko ime, a tek je u kasnome srednjem vijeku to osobno ime potvrđeno i među pukom). Vrlo su raznoliki odrazi osobnoga imena Ivan (koje na hebrejskome znači Jahve je milostiv), pa ću ovdje spomenuti tek srednjovjekovni lik Žan romanskoga postanja izgovorno podudaran s francuskim imenom Jean (opširnije o tome na e-adresi https://hrcak.srce.hr/file/77939).

Blagdan nevine dječice ili Mladenci slavi se 28. prosinca. S njim se povezuju narodna imena Mladen (potvrđeno od XIII. stoljeća) i Mladenka te Neven i Neven(k)a. Prva se dva osobna imena dovode u vezu s pridjevom mlad, a druga se dva izvode iz biljnoga naziva neven, no zbog bliskozvučnosti (usp. neven i nevin) se pučkom etimologijom povezuju i sa spomenutim blagdanom.

Vidjevši u katoličkome kalendaru kako se 29. prosinca svetkuje sveti Toma Becket, upitah se kakve veze ime taj svetac s Hrvatima, no uskoro spoznadoh da se služba u njegovu čast, kako je zabilježeno u hrvatskim glagoljskim brevijarima i kako pročitah u članku Ane Mihaljević (usp. https://hrcak.srce.hr/file/336954), služi od konca XIII. ili početka XIV. stoljeća. Na isti je dan imendan i Davorima, nositeljima imena u spomen na slavensko božanstvo rata, te Davidima. Osobno je ime David (u značenju mio ili junak) u XXI. stoljeću sve češće među dječacima, a u srednjovjekovlju je bilo rasprostranjeno isključivo u Dubrovniku i Boki kotorskoj.

Blagdan Svete obitelji slavi se 30. prosinca, a na taj dan svoj imendan imaju nositelji imena Feliks i Srećko (narodno se ime Srećko smatra prevedenim od Feliks; felix, naime, na latinskome znači sretan) i Trpimir (Trpimir trpi, tj. podnosi mir, koji mu očito nije osobito drag).

Na Staru godinu slavimo svetoga Silvestra (od latinskoga silvestris, što znači šumski, šumovit), a imendane tad imaju još nositelji osobnih imena Silv(ij)a, Silvana, Silvan i Silvije. U starija vremena postojala su narodna imena izvedena iz apelativa šuma (npr. Šuman), a u novije gora (narodno ime Goran potvrđeno je isprva u Boki kotorskoj u XIV. stoljeću, a današnjih Gorani i Goranke uglavnom ime duguju Ivanu Goranu Kovačiću) značenjski usporediva s kršćanskim imenom Silvestar, pa je i Goranima imendan na Silvestrovo.

Prošetasmo se tako blagdanima od Badnjaka do Nove godine, pa vam svima čestitam sve blagdane od Badnjaka i Božića, preko Stjepana, Ivana, Mladenaca, Tome Becketa i Svete obitelji do Silvestrova i Marije Bogorodice ponaosob kako bih izbjegao bezličnu mi čestitku „Sretni blagdani!“

OGLAS