Divlje svinje više nisu rijetkost – naprotiv, ima ih posvuda. U posljednjih nekoliko godina toliko su se razmnožile da već ozbiljno ugrožavaju poljoprivredu diljem Hrvatske. Na Pelješcu su ove jeseni poharale vinograde, a šteta je tolika da je poznata vinogradarka Marija Mrgudić odlučila podignuti tužbu zbog uništenog grožđa u svojim nasadima.

No, problem s divljim svinjama nije samo gospodarske prirode. Osim što uništavaju usjeve, one predstavljaju i ozbiljnu epidemiološku prijetnju. Naime, podložne su afričkoj svinjskoj kugi (ASK) jednako kao i domaće svinje, a zbog širokog radijusa kretanja postaju i glavni prenosnici te bolesti. Iako ASK ne pogađa ljude, za svinjogojstvo može imati razorne posljedice i izazvati goleme gospodarske štete, piše Slobodna Dalmacija.

Unatoč upozorenjima struke, odstrel divljih svinja trenutačno se provodi samo u tri slavonske županije. Država je ondje odlučila poticati lovce isplatom od 100 eura po odstrijeljenom vepra, kao dio mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi sanitarni odstrel trebalo proširiti na područje cijele Hrvatske – osobito na lokalitete gdje se populacija svinja prekomjerno razmnožila i gdje već uzrokuje ozbiljne štete na poljoprivredi.

Zanimljivo je da su posljednji službeni podaci, stari gotovo dvije godine, pokazivali kako su divlje svinje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bile na biološkom minimumu, pa se tada nije smatralo potrebnim provoditi odstrjel. No, od tada se mnogo toga promijenilo – brojnost populacije naglo je porasla, a veprovi više nisu rijetka pojava na pelješkim brdima.

Važno je napomenuti da biološki minimum i stanje populacije divljih svinja ne određuje proizvoljno niti jedna institucija, već to rade stručne službe Hrvatskog lovačkog saveza u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Hrvatskim veterinarskim institutom i državnim inspekcijskim tijelima. Procjene se temelje na lovno-gospodarskim osnovama, terenskim opažanjima i praćenju kretanja populacija putem lovno-statističkih izvješća. Ipak, kako upozoravaju mnogi lovci i poljoprivrednici, ti su podaci često zastarjeli i ne odražavaju realno stanje na terenu.

Stoga bi nadležne institucije trebale revidirati stare odluke i dopustiti odstrel divljih svinja i u Dalmaciji, pod jednakim uvjetima kao i u Slavoniji. Na isti bi se način trebale vršiti isplate lovcima za odstrijeljene jedinke, kako bi se osiguralo ravnopravno postupanje prema svim dijelovima Hrvatske i učinkovita kontrola populacije. Samo tako može se spriječiti daljnje širenje šteta i zaštititi domaća poljoprivreda od gubitaka koji već dosežu ozbiljne razmjere.

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija