Operacijom “Oluja”, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika, u samo 84 sata oslobođeno je 10.400 četvornih kilometara do tada okupiranog područja ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.
Hrvatske su snage krenule u operaciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara, a oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, već drugog dana operacije ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije “Oluja” i cijelog Domovinskog rata.
Točno u podne, u subotu, 5. kolovoza 1995. na kninskoj se tvrđavi zavijorila hrvatska zastava. Time je označeno oslobođenje Knina, koji je bio središte i simbol srpske pobune i sjedište samoproglašene i međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine. U “Oluji” su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a ranjeno ih je više od 1400.
“Oluja” je počela 4. kolovoza 1995. u pet sati ujutro i najavila je kraj srpske okupacije koja je počela u ljeto 1990. Hrvatska vojska i policija toga su dana oslobodili Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u njihovu okruženju, a oslobođeno je i više gradova i sela na širem okupiranom području.
Rano navečer hrvatska i međunarodna javnost upoznate su da akcija, tijekom koje je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao građane srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama, teče po planu. Petoga kolovoza oslobođen je Knin, a hrvatske su snage došle na granicu s BiH. Idući dan, 6. kolovoza hrvatske su snage oslobodile Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza tadašnji ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak operacije.
Nakon “Oluje” ostalo je osloboditi hrvatsko Podunavlje (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), što je mirnom reintegracijom uz Prijelaznu upravu Vijeća sigurnosti UN-a završeno 15. siječnja 1998.
Legitimnost “Oluje” dokazana je na Haaškome sudu. Žalbeno vijeće Haaškoga suda (ICTY) 16. studenoga 2012. poništilo je prvostupanjsku, osuđujuću presudu i naložilo trenutačno puštanje na slobodu generala Ante Gotovine, koji je u vrijeme “Oluje” bio zapovjednik Zbornog područja Split, i generala Mladena Markača, koji je bio zapovjednik Specijalne policije. Generali su u pritvoru ICTY-ja bili su pod optužbama da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu te prekomjernom granatiranju Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca.
