Knjige u ruke, Neretvani, a ne samo prste na tipkovnicu
Već se više puta nakanjujem napisati nekoliko riječi o postanju toponima Opuzen, no stalno to odgađam računajući kako je riječ o nečemu općepoznatom. Naime, povijesne se potvrde imena Opuzen u zavičajnoj literaturi navode gotovo čitavo stoljeće. Spominju ih don Radovan Jerković, don Jozo Bebić, don Mile Vidović i drugi, a o imenu se Opuzen može čitati na mrežnim stranicama opuzenske župe i u više članaka u zborniku 300. obljetnica Župe svetog Stjepana Prvomučenika (2016.). Ipak, svako mi malo neka objava pokaže da se i temeljna zavičajna djela rijetko listaju, pa sam u posljednjih nekoliko godina pročitao barem desetak različitih štiva u kojima stoji da je ime Opuzen nastalo od Fort(e) Opus. Kako je nedavno objavljena vrlo zanimljiva videoanimacija opuzenske utvrde Stipana Ujdura i Ivana Popića, koju sam rado i s pomnjom odgledao, rekoh sam sebi: Eto ti prilike. Sad ili nikad!
Što je starije? Kokoš ili jaje? Opuzen(a) ili Fort(e) Opus?
Pogledajmo kako stvari stoje. U ispravama se 1481. – 1491, kako u djelu Opširan izvod iz dubrovačkih ljetopisa u četiri knjige (Copioso ristretto de gli annali di Rausa, libri quattro) iz 1605. navodi dubrovački povjesničar Jakov Lukarević, spominje fortezza di Koso overo Opusena ili u prijevodu utvrda Koš ili Opuzena. Utvrda se Koš ili Opuzena (ne Opuzen nego Opuzena) nalazila na Posrednici i bila je posljednja oaza neretvanske slobode od osmanlijskih osvajača približno do travnja 1490. kad je napuštaju ugarski posadnici nakon smrti ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina. Dakle, ime se Opuzena kao ime utvrde spominje barem dvjestotinjak godina prije mletačkoga imena Fort(e) Opus i latiniziranoga Fortalitio Opus. U svojim djelima iz XVIII. stoljeća Neretvanin fra Luka Vladmirović, koji je bio opuzenskim župnikom 1745. – 1751., i fra Andrija Kačić Miošić, koji je 1735. bio opuzenskim dušobrižnikom, spominju isključivo lik Opuzen. Likovi se Opuzen te (rjeđe) Opuzin i Opuzeno nerijetko spominju i u matičnim knjigama neretvanskih i hercegovačkih župa od XVIII. stoljeća. Dakle, najstarije povijesne potvrde i potvrde iz djela domaćih književnika nedvojbeno upućuju na to da je hrvatsko ime Opuzena znatno starije od mletačkoga.
Opuzen – neretvanski Plzeň
U mletačkim se vrelima uistinu koncem XVII. stoljeća spominje otočić Opuz (Opus), koji je po mišljenju Nikole Popića od Posrednice bio odvojen prirodnim ili umjetnim prokopom, pa je drugo ime za Koš – Opuzena – pridjevskoga postanja i na suvremeni bi se jezik moglo prevesti kao opuzenska utvrda. Ime se Opuz povezuje s glagolom pusti u značenju klizati, gmizati, omicati se, a u prenesenom značenju i ogoliti, pa bi Opuz bio ogoljen otok. Riječ je o imenu hrvatskoga postanja, kojemu bi u slavenskome svijetu moglo biti usporedno češko ime Plzeň (po jednoj je teoriji taj grad nazvan po svojemu položaju na klizištu). Da Plzenjci vole strana imena, pokazuje podatak da su svoje pivo nazvali po njemačkome liku imena grada – Pilsen. Eto ujedno zamisli Opuzencima s kojim bi se gradom mogli pobratimiti, pa da pilsner poteče Miston.
Bolje biti Hrvat nego Mlečan’
Ukratko, ime je Opuzen nedvojbeno hrvatskoga postanja te je barem dvjestotinjak godina starije od stranih imena Fort(e) Opus i Fortalitio Opus. Prvotno se odnosilo na utvrdu Koš koja se nazivala i Opuzena, a zatim i na naselje koje je pod današnjim imenom poznavao možda i najomiljeniji hrvatski književnik u povijesti i privremeni Opuzenac fra Andrija Kačić Miošić. Vjerujem da na ispovijedi ne biste prošli s malom pokorom da ste fra Andriju onomad kušali uvjeriti da je Opuzen mletačko ime.
Foto: Lukica Prusac
