Večeras je u Gradskoj knjižnici u Opuzenu predstavljena nova knjiga Darka Utovca pod naslovom Neretva i njezini ljudi u izdanju Ogranka Matice hrvatske Opuzen.
Uz autora o knjizi su govorili Domagoj Vidović, Andrija Stojić i Miro Vidović.
U svojoj novoj knjizi Utovac je prikupio dvadesetak radova (ne)objavljenih u Hrvatskome neretvanskom zborniku, Stolačkome kulturnom proljeću i Hrvatskome slovu te zbornicima s Neretvanskoga književnog, znanstvenog i kulturnog susreta. Izborom tema (arheološki nalazi u Slivnu, neretvanski motivi u filateliji NDH, slivanjske žrtve rata i poraća, uloga Neretvana u hrvatskoj političkoj emigraciji te suvremeno pravaštvo u Neretvanskoj krajini) i uglednika čijim se životom i djelom bavi Utovac pokazuje kako je prigrlio ideju Neretve koja se, po namisli Stjepana Šešelja, prostire od Gruda do Ravnoga te od Pelješca do Mostara i Konjica te čak prelazi u Molize jer osim rođenih Neretvana (Petra Tutavca Bilića, Vicka Bjeliša, Ante Utovca, Gorana Babića, Josipa Stipančića, fra Stanka Petrova i Ljube Vlačića), njihovih potomaka (Ante Tutavca) i doseljenika koji su svojim djelovanjem zadužili Neretvansku krajinu (don Petar Kaer i fra Vlade Bilobrk) ovom knjigom obuhvaća i djelovanje Pelješčana (Krste Spalatina i Nikole Zvonimira Bjelovučića) i Stočana (Asafa Durakovića).
U središtu su Utovčeva zanimanja, dakako, kao lokal-patriotu ponajviše Slivno i Slivanjci, pa se unutar ovih korica našlo čak pet štiva o svestranome kulturnom trudbeniku Petru Tutavcu Biliću, o kojemu je 2019. objavio zasebnu monografiju, a Tutavčevu je sinu Anti/Antoniju, nogometašu, pjesniku i kazališnomu glumcu, posvetio nekrolog. Bavio se i slivanjskim žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća općenito i na primjeru Vicka Bjeliša i Ante Utovca (tim je člancima tematski srodan i članak o Opuzencu Josipu Stipančiću) rišući time i vlastiti autorski portret, a arheološke su tematike radovi o gomilama u Utovčevu Selu i o don Petru Kaeru, čiji su članci i nalazi, iako je u Slivnu djelovao samo godinu dana, nezaobilazni u proučavanju neretvanske kulturne baštine, napisao je u recenziji Domagoj Vidović.
