Danas je prva od četiri nedjelje došašća ili adventa, liturgijskog vremena u kojem se vjernici pripremaju proslaviti Božić.
Kada u tražilicu Google upišete riječ advent, prvo što će vam pokazati jesu različite turističke, zabavne, gastronomske i slične manifestacija koje se u posljednje vrijeme vezuju uz ovaj naziv, a sadržajno s njim nemaju nikakve veze.
Što je to advent ili došašće? Donosimo deset zanimljivosti koje bi bilo dobro trebali znati o ovom liturgijskom vremenu u Crkvi.
1. Koji je smisao došašća? Evo što nam kažu Opća načela o liturgijskoj godini i o kalendaru:
Vrijeme došašća je dvojakog značaja: vrijeme priprave na svečanosti Božića, u kojima se slavi prvi dolazak Sina Božjega k ljudima, a ujedno i vrijeme u koje se preko ovoga spominjanja misli upravljaju na iščekivanje drugog Kristova dolaska na svršetku vremena.
Došašće tako dijelimo na dva razdoblja: od prve nedjelje došašća do 16. prosinca naglasak je na eshatološkom vidu, iščekivanju drugog Kristova dolaska, i od 17. do 24. prosinca naglasak je na pripravi za svetkovinu Božića.
2. Prvo svjedočanstvo o došašću kao posebnom vremenu donosi nam biskup Perpetuus iz Toursa (+430.) koji je od 11. studenog do Božića zahtijevao trokratni tjedni post.
3. Gelazijev sakramentar koji se tradicionalno pripisuje sv. papi Gelaziju (+496.), spominje pet nedjelja došašća, a papa Grgur VII. (+ 1095.) smanjio je broj nedjelja s pet na četiri.
4. Već u 9. stoljeću prva nedjelja došašća proglašena je početkom crkvene godine.
5. Iako je ljubičastom bojom povezan s pokorničkim korizmenim vremenom, došašće ipak nije pokorničko razdoblje crkvene godine!
To nam kaže i Zakonik kanonskog prava: Pokornički su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme (kan. 1250.).
6. Treća nedjelja došašća od davnine se naziva i Dominica gaudete (nedjelja Radujte se), prema riječima Ulazne pjesme iz Pavlove Poslanice Filipljanima: Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Gospodin je blizu! (Fil 4, 4-5). Na ovu nedjelju u liturgiji se može koristiti i ružičasta boja.
7. Kako treba biti uređena crkva u vremenu došašća? Odgovor pronalazimo u Općoj uredbi Rimskog misala: U vrijeme došašća oltar neka bude urešen cvijećem, ali u mjeri koja odgovara duhu toga vremena, kako se ipak ne bi pretkazala potpuna radost Gospodinova rođenja.
Isto vrijedi i za liturgijska glazbala: U vrijeme došašća neka se orgulje i druga glazbala koriste u mjeri koja odgovara duhu toga vremena, kako se ipak ne bi pretkazala potpuna radost Gospodinova rođenja.
Dakle, sve umjereno!
8. Običaj izrade adventskog vijenca proširio se tijekom 19. stoljeća u njemačkim evangeličkim obiteljima. Običaj su vrlo brzo preuzeli bavarski katolici, a potom i ostatak zapadnog kršćanskog svijeta.
9. Zornice ili rorate su pučke omiljele rane mise, a svoj početak imaju još u srednjem vijeku. One simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i na Isusov konačni dolazak na kraju vremena. Na zornicama se pjevaju i prekrasne hrvatske adventske pjesme koje imaju marijansko obilježje koje izražavaju radost zbog skore proslave Kristova rođenja i potiču na pripravu za ovu veliku svetkovinu. U njima na osobit način dolazi do izražaja štovanje i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji.
Zornicom se naziva i božićna misa u ranu zoru. Latinski naziv rorate dolazi od riječi ulazne misne pjesme: Rorate coeli desuper… (Rosite nebesa odozgor i oblaci neka dažde pravednika). To je ujedno i ulazna pjesma četvrte nedjelje došašća!
10. U vrijeme došašća često se čuje usklik: Maranatha! Ova aramejska riječ zapravo je bio uobičajeni pozdrav i zaziv prvih kršćana, a nalazimo ga na kraju Pavlove Poslanice Korinćanima. Zanimljivo, njegovo je značenje dvostruko. Tako maranâ-thâ prevodimo riječima Dođi, Gospodine!, dok maran-‘athâ znači Gospodin je došao.
Priredio: Miodrag Vojvodić/Bitno.net
