Neke vrste, iako na prvi pogled bezopasne ili ukrasne, mogu postati invazivne izvan svog prirodnog staništa. Brzo se šire, natječu se s domaćim i mogu značajno narušiti lokalni ekosustav. Često su za to krivi ljudi od puštanja u prirodu akvarijskih riba i crvenouhih kornjača pa do uvoza egzotičnih biljaka.
U kanalima i rukavcima doline Neretve, poljoprivrednici i lokalni ribari nedavno su primijetili neobičnog stanovnika – zlatnu ribicu. Iako na prvi pogled izgleda poput prizora iz bajke, stručnjaci upozoravaju kako ova mala ljepotica može imati ozbiljne posljedice na lokalni ekosustav, piše Slobodna Dalmacija.
Neočekivani posjetitelj
Zlatna ribica, poznata znanstvenim imenom Carassius auratus, uglavnom je ukrasna riba za akvarije i vrtna jezerca. U prirodnim rijekama Europe ne pripada ekosustavu, što znači da je tamo završila zbog ljudske ruke jer ju netko ju je pustio. Tako je najvjerojatnije bilo i u dolini Neretve. Ovu “zlatnu ribu” zbog veličine ne možemo reći ribicu snimila je gospođa Tiha Blažević na širem području grada Opuzena. Ima i sitnijih primjeraka.
Na konkretnoj snimci vide se dvije ribe-prođe i druga koja je tamnija s narančastim flekama. Slični primjerci zlatnih riba viđeni su i u kanalima oko Metkovića te jezera Kuti.
Babuška nije zlatna ribica
Neki lokalni ribari pak tvrde da je riječ o mutaciji ribe babuške (Carassius gibelio), koja je rasprostranjena u Europi. Međutim, razlika je očita babuška je sivo-smeđa dok se zlatna ribica ističe jarkim narančastim i crvenim nijansama. Stručnjaci pak napominju da spontana mutacija babuške u ovakvu zlatnu ribicu u Neretvi gotovo da nije moguća. Najvjerojatnije je riječ o akvarijskoj ribi koja je “pobjegla” u prirodu.
– Ljudi često misle da je to bezazlen čin, ali svaka akvarijska riba u divljini može poremetiti ravnotežu rijeke, upozoravaju ekolozi.
Ekološki rizici
Iako djeluje bezazleno, puštanje akvarijskih riba u prirodu može uništiti lokalne autohtone vrste u borbi za hranu i prostor, prenijeti bolesti, narušiti ravnotežu ekosustava.
Zlatne ribice su u nekim državama već postale invazivna vrsta, jer se brzo razmnožavaju i mogu narasti do 40 cm, živeći i više od deset godina.
Što možemo učiniti?
Stručnjaci savjetuju: Nikad ne puštajte akvarijske ribe u rijeke ili jezera, ribice koje više ne želite držati vraćajte prodavaču ili se brinite o njima u kontroliranim uvjetima, pratite lokalni ekosustav i prijavljujte neuobičajene vrste, poglavito crvenouhu kornjaču koja je u prirodu dospjela iz kućnih akvarija i ugrožava domaću barsku kornjaču.
Zlatna ribica u kanalima i rukavcima Neretve možda izgleda kao bajkoviti prizor, ali ona je znak da ljudska ruka može nenamjerno utjecati na prirodnu ravnotežu.
Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
