U dupkom ispunjenim prostorijama Hrvatskoga slova u Zagrebu 28. ožujka 2019. održano je predstavljanje knjige Neispričana priča – Turistička monografija Općine Ravno Domagoja Vidovića, Stanislava Vukorepa i Vesne Slobođan.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Nakon uvodnoga obraćanja voditelja predstavljanja, hrvatskoga književnika i glavnoga urednika Hrvatskoga slova Stjepana Šešelja, okupljene je pozdravio načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović prisjetivši se ratnih vremena, ali i istaknuvši brzinu obnove, sve bolju prometnu povezanosti i razvojne perspektive Ravnoga i Popova. Kao predstavnica se Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske publici obratila Žana Ćorić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH naglasivši dobru suradnju između Središnjega državnog ureda i Općine Ravno te se prisjetivši svojih putova u taj kraj.

Knjigu su predstavili ocjenjivači Mate Kovačević i Milica Mihaljević, zastupnik Hrvata koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske u Hrvatskome saboru Željko Raguž te autori.

Publicist, novinar i književni kritičar Mate Kovačević iscrpno je iznio sadržaj monografije ističući da se u njoj iznosi niz povijesno utemeljenih informacija o razvoju pojedinih naselja, jeziku njihovih stanovnika, postanju njihovih imena, prepoznatljivome prožimanju Mediterana i kopnenoga zaleđa, ali i Istoka i Zapada. Jezikoslovka Milica Mihaljević dotaknula se, među ostalim, stila kojim je monografija pisana te koji čitatelje, bilo Popovce, bilo ljude koji se s Popovom tek upoznaju, privlači, primjerice naslov Ravno – najmanji grad u Bosni i Hercegovini. Željko Raguž progovorio je o geostrateškome položaju same općine te istaknuo njezinu važnost i u ratnome i u poslijeratnome (kao tampon-zone između Hrvatske i srpskoga entiteta) razdoblju. Vesna Slobođan glasom je i slikom dočarala prirodnu i povijesnu, ali i kulinarsku baštinu, a Domagoj Vidović progovorio o važnosti upoznavanja ne samo turista, nego i mjesnoga stanovništva s mjesnom baštinom. Stanislav Vukorep opisao je nastanak monografije te sve pozvao da dođu u Ravno. Večer je izvedbom na tradicijskim glazbalima začinio Jadran Jeić izvevši Odu radosti i tradicijsku pjesmu iz istočne Hercegovine Poleće soko sa grane.

Uz istočne Hercegovce brojnošću su se na predstavljanju istaknuli Neretvani (što je pokazatelj izvrsnih odnosa između zavičajnih društava koja okupljaju susjede), a među nazočnima je bilo branitelja i ratnih izvjestitelja s Južnoga bojišta i mnogih drugih. Među njima i fotograf Goran Pavelić Pipo koji je 70-ih i 80-ih pratio Johnnyja Štulića i ostale rokere, a u Domovinskom ratu bio na Južnome bojištu. On je na svojim fotografijama ovjekovječio ovaj događaj.

Autori su ujedno bili osobito počašćeni dolaskom Nade i Rujane Vučićević, supruge i kćeri Stojana Vučićevića, koji je pjesnički (Ponornicom i Šibanicom) povezao oba svoja zavičaja, prvi u kojemu jedna rijeka (Trebišnjica) ponire i drugi u kojemu njezine vode izbijaju (od Misline i Pologoše do vrela u lijevome Neretvinu zaobalju).

Piše: Domagoj Vidović
Foto: Goran Pavelić Pipo

OGLAS