U sklopu trodnevnoga obilježavanje Dana Općine Ravno u Lovačkome domu, na blagdan je Rođenja Blažene Djevice Marije (Male Gospe), 8. rujna 2018. u Ravnome, sjedištu najjužnije i najistočnije općine u Hercegovačko-neretvanskoj županiji predstavljena knjiga Neispričana priča – Turistička monografija Općine Ravno, čiji su autori Domagoj Vidović, Stanislav Vukorep i Vesna Slobođan, a nakladnik Općina Ravno.
Riječ je o djelu u kojemu se na 248 stranica riječju i slikom dočarava prostor navedene općine te njezina arheološka, etnološko-etnografska, kulturološka, graditeljska, prirodna, jezična i ina baština.
Monografiju se predstavili Ivan Jurilj, Željko Raguž te autori Domagoj Vidović, Stanislav Vukorep i Vesna Slobođan.
Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za europske integracije Zapadnohercegovačke županije te dugogodišnji voditelj REDAH-a (Regionalne razvojne agencije za ekonomski razvoj), govorio je o turističkim perspektivama razvoja Općine Ravno, koja se i turističkom ponudom nastoji što više odmaknuti (dakako, ne i zaboraviti) od razaranjima obilježene starije i novije povijesti te postaviti na turistički zemljovid. Iznio je vlastitu viziju turističkoga razvoja cjelokupnoga područja kao mjesta koje se upravo zbog bogate povijesne (ponajprije starih sakralnih objekata kojima, za razliku od ostatka Bosne i Hercegovine, ravanjsko područje obiluje) i prirodne baštine (zbog reljefne je raznolikosti, ali i uređenja uskotračne, tzv. ćirine pruge područje savršeno za biciklistički turizam, ali ga valja oplemeniti sadržajima) treba turistički usmjeriti i specijalizirati.
Željko Raguž, zastupnik HDZ-a iz redova dijaspore u Hrvatskome saboru, publicist i, među ostalim, dugogodišnji ravnatelj Radija Herceg-Bosne, osvrnuo se na geostrateški položaj općine, zbog kojega se Ravno našlo prvo na udaru srpskoga agresora, te je osobito istaknuo koliko je važno da se prepozna stoljetna povezanost hercegovačkoga i dalmatinskoga dubrovačkog zaleđa bez koje je nemoguć trajni mir i stabilnost na krajnjemu hrvatskom jugu. Izrazio je želju da se monografija predstavi barem na nekoliko mjesta na dubrovačkome području te potrebu da se prevede na engleski jezik.
Autori su, pak, napomenuli kako je monografija nastala i zbog potrebe da se o Ravnome i Popovu napokon čuje povijesna istina i iz hrvatskih usta te zahvalili nakladniku (Općini Ravno), uredništvu (Andriji Šimunoviću, Stani Burić i Srećku Kristi) te ocjenjivačima (Marici Bukvić, Milici Mihaljević, Mati Kovačeviću i don Ivici Puljiću) i mnogobrojnim Popovcima na pomoći u radu.
Predstavljanje je u dupkom ispunjenome Lovačkome domu vodio Ante Bender, a Jelica Crnčević pjesmom je, u kojoj su joj se pridružili mnogi Ravnjani i njihovi gosti, oplemenila cjelokupno događanje. Monografijom je, pak, kraj kojemu zimi plove lađe po moru s kojih se riba lovi svilenim mrežama, a ljeti se na mjestu toga mora siju pšenica i druge žitarice te iz kojega potječu, primjerice, Ruđer Bošković i Anđelko Vuletić napokon primjereno predstavljen hrvatskoj javnosti.
Metkovcima bi monografija morala biti iznimno zanimljiva jer mnogi od njih vuku podrijetlo iz toga kraja, a velik je dio hrvatskih branitelja dobar je dio svojega ratnoga puta na Južnome bojištu proveo upravo ondje.
Metkovska podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje time, nakon sudjelovanja u obilježavanja 400. obljetnice spomena crkve svetoga Ivana Krstitelja i 300. obljetnice osnutka opuzenske župe, uz temeljnu istraživačku djelatnost i praćenje postignuća neretvanskih učenika, nastavlja aktivno podupirati svaki projekt kojemu može pridonijeti na temelju istraživanja vlastititih zaposlenika stavljajući se na raspolaganje kad god može pomoći.
Piše: Domagoj Vidović
