Znamo kakve nam muke može donijeti bol u uhu, poglavito kod male djece. Zabrinute majke u takvim situacijama često sjednu za računalo, uhvate se tipkovnice i među stotinama slika i tekstova traže spas za svoje dijete. Neke od tih tekstova pisale su stručne, neke manje stručne osobe ili samo oni koji su liječili uho. Tako da je roditeljima danas, uz liječnike, na raspolaganju i stručna i druga literatura na internetu, među kojom se, u silnoj želji da pomognu svome djetetu, ponekad i pogube.
No, kako je bilo nekada, kada nije bilo interneta ni liječnika. U svakome gradu ili selu znalo se tko je najbolji za namjestiti slomljenu ruku, tko je dobar za namještanje želudca, za liječenje ospica ili upaljene žlijezde, za „izvlačenje“ temperature, ili otklanjanja bolova u uhu…
Stoljećima su naši preci stvarali tradiciju narodne medicine, prednjačile su naše bake sa ljekovitim receptima i zanimljivim načinima liječenja koji nas i danas vraćaju u djetinstvo. Što je zajedničko suknenoj krpi natopljenoj maslinovim uljem, rastopljenoj štelici i komadima lancuna, crvenoj podstavi „vuštana“, tamjanu, papiru i pegli, unutarnjoj gumi od automobila, divljoj smokvi, mlijeku i kuhinjskoj soli, krumpiru, šupljem kolaču, slizu, kapuli i lugu, koprivi i medu i stotinama drugih sastojaka, naučile su nas tri svestrane i vrijedne kominske žene s prebogatim životnim iskustvom i znanjem, naslijeđenim od predaka, kojega nesebično prenose na mlađe generacije. Naučile nas i demonstrirale svoje znanje.
Dubrovački vjesnik (tiskano izdanje u petak) donose priču o tri kominske žene, „doktorice“ narodne medicine!
Foto i tekst: Ante Šunjić / DV
