Hrvatska priprema novi plan upravljanja populacijom vukova nakon što je Europska komisija predložila promjenu statusa vuka sa „strogo zaštićene“ na „zaštićenu“ vrstu. Ova promjena daje članicama Europske unije veću fleksibilnost u upravljanju populacijom ove vrste. Novi plan, koji je trenutno u javnom savjetovanju do 22. siječnja, desetogodišnji je dokument usmjeren na smanjenje sukoba između vukova i ljudi, očuvanje važnog ekološkog značaja vrste te aktivno uključivanje lokalnih zajednica u praćenje i suživot s vukovima.
Plan uvodi zonaciju, čime se definiraju područja visoke ekološke pogodnosti s minimalnim sukobom s ljudima te zone posebnog upravljanja gdje se primjenjuju ciljani programi, uključujući uklanjanje problematičnih jedinki. Predviđena je i izrada standardiziranih protokola za različite situacije te uspostava nacionalnog programa praćenja populacije. Posebna pažnja posvećena je sprječavanju križanja vuka sa psima lutalicama kako bi se očuvala genetska cjelovitost vrste, a mjere uključuju uklanjanje i sterilizaciju pasa lutalica, suzbijanje ilegalnih odlagališta otpada te genetsko testiranje i uklanjanje hibrida iz prirode.
Populacija vuka je povoljna samo u alpskoj regiji, dok je u kontinentalnoj i mediteranskoj regiji stanje nepovoljno. Od 2019. do 2023. godine u Hrvatskoj su zabilježena 43 čopora vukova, prosječne veličine pet do šest jedinki, od kojih mnogi prelaze granice s okolnim državama. Plan predviđa poboljšanje povezanosti ključnih staništa dinarsko-balkanske populacije, učinkovitije korištenje zelenih mostova i nadvožnjaka te izradu nove karte pogodnosti staništa koja uključuje reproduktivna područja vuka.
Konflikti između ljudi i vukova najčešće nastaju zbog napada na stoku, osobito ovce i koze, a situaciju pogoršavaju smanjenje i fragmentacija staništa, smanjenje plijena u prirodi te širenje ljudskih aktivnosti u bivša staništa vukova. Rješenja uključuju preventivne mjere poput električnih ograda i pastirskih pasa, adekvatno čuvanje stoke, kontinuirane isplate odšteta za nastale štete te edukaciju i informiranje stanovništva. Stručnjaci ističu da stavovi javnosti i prihvaćanje velikih zvijeri ključni za uspješno očuvanje populacije, a na prihvaćanje utječu percepcija prijetnje po imovinu i sigurnost, socio-demografski čimbenici, prethodna iskustva s divljim životinjama i doživljaj veličine populacije.
Piše: Stanislav Soldo / Slabodna Dalmacija
