Mandarine se suše u dolini Neretve. Najprije žuti lišće, zatim mlade grane i zametnuti plodovi, a nerijetko sve završava sušenjem stabla. Riječ je o opasnoj biljnoj bolesti antraknoza (Colletotrichum gleosporoides), koja se sa većim ili manjim intenzitetom u Neretvi pojavljuju unatrag desetak godina.
Na pojedinim lokalitetima nedaleko od Ušća Neretve primjetan je veći broj suhih i polusuhih grana, žutoga lišća i intenzivnog otpadanja plodova mandarina.
Parazit agruma
Gljiva Colletotrichum gloeosporioides poznat je kao parazit agruma, a njegova pojava sve je češća u mediteranskim zemljama. Ta i srodne Colletotrichum vrste koje se javljaju na agrumima predmet su većeg broja znanstvenih istraživanja u svijetu, javlja Slobodna Dalmacija
Iako je prisutnost patogena C. gloeosporioides na mandarinama na području južnog Jadrana poznata od 1960-ih godina, bolesti agruma uzrokovane tim patogenim počele su se istraživati u Hrvatskoj tek prije nekoliko godina, ističe u svom znanstvenom radu dr. sc. Dario Ivić, inače rukovoditelj odjela Centra za zaštitu bilja pri HAPIH-u. (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu).
- gloeosporioides, osim na plodovima, može se javiti i na cvjetovima. Dokazano je da ta vrsta može uzrokovati otpadanje cvjetova i tek zametnutih plodova. Osim toga, u drugim zemljama svijeta dokazano je da C. gloeosporioides može uzrokovati sušenje mladica.
U istraživanjima u Hrvatskoj potvrđeno je da C. gloeosporioides redovito naseljava osušene vrhove mladica, što predstavlja izvor zaraze za cvjetove i plodove. Colletotrichum gloeosporioides u fazi ranijih zaraza plodova redovito uzrokuje njihovo otpadanje. Takva zaraza prepoznaje se po nekrotiziranom prstenu oko čaške plodova.
Mjere zaštite protiv bolesti agruma uzrokovane vrstom C. gloeosporioides nisu istraživane u Hrvatskoj. Na temelju dosadašnjih spoznaja, u zaštiti od tog patogena može se preporučiti kombinacija agrotehničkih i kemijskih mjera.
Agrotehničke mjere obuhvaćale bi temeljito uklanjanje osušenih mladica i grana. Kako se parazit redovito održava i na otpalim zaraženim plodovima ili na plodovima preostalima nakon berbe iz prošlih sezona, što je potvrđeno istraživanjima u Hrvatskoj, uklanjanje takvih plodova također bi trebalo predstavljati važnu mjeru zaštite.
Primjena fungicida u suzbijanju antraknoze i bolesti uzrokovanih Colletotrichum vrstama trebala bi biti usmjerena na razdoblje cvatnje i neposredno nakon cvatnje. Nakon toga, tretman fungicidom mogao bi se provesti još jednom u razdoblju kada plodovi počinju mijenjati boju.
Takva preporuka je samo pretpostavka i nije isprobana u praksi. Otežavajuća okolnost kod kemijskih mjera zaštite može biti činjenica da je u Hrvatskoj na agrumima odobren mali broj sredstava za zaštitu bilja koja bi imala učinak na C. gloeosporiodes, savjetuje dr. Ivić.
Više na portalu Slobodna Dalmacija.
