U Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku pronađena je knjiga fra Luke Vladimirovića Pripisagnie pocetka kragliestva bosanskoga iz 1775., vlasništvo franjevačkog samostana u Karinu.

Samostan u Karinu je bio razoren 1993. tijekom srpske okupacije tog dijela Hrvatske i njegova je knjižnica izgorjela pa je knjiga nađena u Dubrovniku jedini danas uščuvani primjerak ove nekada bogate knjižnice.

U utorak 3. listopada 2023. voditeljica Zavoda akademkinja Nella Lonza predala je knjigu gvardijanu samostana fra Petru Klariću.

Na naslovnici knjige fFra Luka Vladimirović sebe naziva “Norinij, starograđanin neretvanski”…

Fra Luka Vladmirović (Vladimirović) je hrvatski povijesni i medicinski pisac (Sladinjac kraj Ploča, 16. IV. 1718 – Zaostrog, 8. X. 1788). Osnovnu naobrazbu stekao je u franjevačkom samostanu u Zaostrogu i 1736. pristupio franjevačkomu redu. Studirao je teologiju u Šibeniku, Veneciji i Bologni.

Od 1745. predavao je u franjevačkim školama u Makarskoj, Zaostrogu, Karinu i Šibeniku te bio župnik u Opuzenu, Šibeniku i Metkoviću.

Od 1770. do 1773. bio je kustod franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. U Arhivskoj kronici (Chronicon archiviale, 1770) donio je prvu povijest samostana u Zaostrogu.

Na hrvatskom, talijanskom i latinskom napisao je više djela religijske i povijesne tematike: Slavodobitje karstjansko (1765), Život svetoga Šime Zadranina (1765), Kratka povijest kuće i obitelji Dobretić (Brevis historia de domo et familia Dobretich, 1772), Pripisanje početka kraljevstva bosanskoga (1775), O Bosanskom Kraljevstvu (De regno Bosniae, 1781).

Tiskao je medicinsko djelo Likarije priprostite (1775) te bio prvi u povijesti medicine koji je upozorio na prijenosnika malarije, komarca malaričara.

Pisao je i biografije (A. Kačić Miošić, L. Šitović) te pjesme. Dio njegovih rukopisa pohranjen je u arhivu franjevačkoga samostana u Zaostrogu. (Hrvatska enciklopedija)