Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem prema novom zakonu vraćeno je u nadležnost gradova i općina, koji su dužni donijeti programe raspolaganja, piše Slobodna Dalmacija.
Ako gradska i općinska vijeća to ne učine, ovlast raspolaganja daje se županiji. Kako brojni gradovi i općine zbog kratkoće roka nisu priveli kraju programe raspolaganja državnim parcelama, Dubrovačko-neretvanska županija ih je pozvala da donesu programe te ih upute županijskim stručnim službama, koje će ih dostaviti na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede.
Dogovoreno je to na sastanku župana Nikole Dobroslavića, njegove zamjenice Žakline Marević, v.d. pročelnika upravnog odijela za gospodarstvo i more Ive Klaića s gradonačelnicima i načelnicima iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Kako je istaknuto, prema novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz ožujka 2018. godine, nadležnost za donošenje plana raspolaganja poljoprivrednim zemljištem dana je općinama i gradovima da putem općinskih, odnosno gradskih vijeća donesu planove raspolaganja. Zakon također predviđa da ako grad ili općina ne donesu plan raspolaganja to je u nadležnosti županijskog upravnog tijela u kojem se obavljanju poslovi poljoprivrede i gospodarstva.
Zbog iznimno kratkog roka te niza obveznih suglasnosti, gradovi i općine nisu u potpunosti donijeli važeće planove, pa je ovom prilikom dogovoreno da općinska i gradska vijeća dovrše postupke donošenja te ih dostave županiji koja će ih potvrditi i uputiti na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede, zaključeno je na sastanku.
Također, za one gradove i općine koji su u dostavljenom roku donijeli planove Ministarstvo poljoprivrede izravno će iste potvrditi bez posredovanja županijskog upravnog odijela.
Župan Nikola Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako se ovim zakonom upravljanje poljoprivrednim zemljištem stavlja u nadležnost jedinica lokalne uprave kako bi na svojem području izravno upravljale te tako zemljišta stavile u službu gospodarstvu i održivog razvoja.
Iako je zakonodavni okvir opterećujući u primjeni gradovima i općinama, isti je ocijenjen kao dobar primjer decentralizacije državnih nadležnosti.
Od programa raspolaganja državnim zemljištem poljoprivrednici iz doline Neretve puno očekuju, naročito oni s područja općine Slivno i grada Opuzena. Naime, njihovi desetogodišnji ugovori za zakup državnih parcela istekli su prije tri godine, pa oni sada zemlju obrađuju na temelju privremenih rješenja, što ih onemogućuje da se javljaju na natječaje za novčane potpore iz strukturnih fondova Europske unije, koji traže precizne dokumente o vlasništvu ili zakupu zemljišta za koje se traže poticaji.
Piše: Stanislav Soldo/SD
Foto: Mario Žilec
