Porezna uprava pozvala je sve građane da do 31. ožujka ove godine predaju prijavu u kojoj će navesti koje im nekretnine služe za odmor, a ako to ne učine, dužnost i nadležnost gradova i općina je da to učine umjesto njih.
Početkom godine stupila je na snagu nadopuna Zakona o porezu na kuće za odmor prema kojem svaki grad ili općina imaju odgovornost naplate tog poreza, a na internetskim stranicama Porezne uprave može se pronaći podatak koji su gradovi i općine donijeli odluku o povećanju ili smanjenju poreza na kuće za odmor, piše Novi list.
Potraga za vlasnicima
Prema tim podacima, od 566 jedinica lokalne samouprave na povećanje poreza na vikendice odlučilo se 240 jedinica, no većina gradova i općina, njih 303, među kojima su turistička središta Split i Zadar, ipak je zadržalo postojeće porezno opterećenje, odnosno nije ga povećavalo, dok je 13 jedinica lokalne samouprave taj porez čak i smanjilo. Ili još preciznije, od 463 jedinice lokalne samouprave koje su u 2023. imale porez na vikendice, njih 136 je utvrdilo taj porez u većem iznosu od dva eura, a 52 jedinice u maksimalnom iznosu od pet eura i riječ je o gradovima i općinama u turistički orijentiranim krajevima, među kojima prednjači Istra gdje se čak 17 gradova i općina odlučilo na maksimalno povećanje poreza na vikendice od pet eura po kvadratnom metru.
– Država je porez na kuće za odmor, koji je već bio prisutan u zakonu, ali kao prihod središnjeg državnog proračuna, od prvoga siječnja prepustila gradovima. Taj se porez, naime, odnosi i na vlasnike apartmana, bilo fizičke ili pravne osobe, ali i na građane, bilo Republike Hrvatske ili EU-a, koji imaju nekretnine koje koriste za povremeni boravak. Budući da vlasnici apartmana već imaju obvezu plaćanja tog poreza, u konačnici će plaćati dva nameta: porez na kuću za odmor i paušal po ležaju, upozorava vlasnik agencije za nekretnine Imperium Immobiliare Filip Brkan.
– Kod apartmana neće biti problem ući u trag vlasniku apartmana i razrezati mu porez jer već postoji evidencija po gradovima, dok će kod fizičkih osoba biti malih problema jer se to uglavnom radi stihijski, na način da bi gradovi trebali utvrditi nekakvim neposrednim opažanjem ili drugim načinom prikupljanja informacija tko koristi koju kuću za odmor.
Vidjet ćemo u budućem razdoblju na koji način će se prikupljati takve informacije, kaže Brkan dodavši da bi puno lakše bilo kada bi ministarstva graditeljstva (koje raspolaže informacijama o tipu i kvadraturi nekretnina itd.), financija (koje ima informacije o imovinskom stanju građana) i unutarnjih poslova (koje raspolaže informacijama o boravištu i prebivalištu građana)« koordinirala svoje poslove, navodi Brkan i dodaje da bi se time mogle oporezovati i kuće koje su prazne tijekom cijele godine, a u lošem su stanju, odnosno porez bi potaknuo vlasnike na prodaju takvih nekretnina.
Manji gradovi i općine na obali stoga će lakše ući u trag vlasnicima tih kuća jer se u malim mjestima sve zna, i tko je vlasnik koje kuće ili apartmana i tko povremeno dolazi, dok će veliki gradovi vlasnicima teže ulaziti u trag bez suradnje s drugim ministarstvima.
Više o ovome možete pročitati na portalu Novi list.
